Put „Amazona” od garaže do kluba „bilion dolara”
Oštri tvitovi Donalda Trampa rušili su s vremena na vreme vrednost akcija kompanije „Amazon”, ali to je bio samo privremeni pad. Vrtoglavi rast se nastavio i nekada mala firma za prodaju knjiga, osnovana u garaži u Sijetlu pre 24 godine, ušla je u ekskluzivni klub kompanija koje vrede više od bilion (ili hiljadu milijardi) dolara. U njemu je samo još „Epl”, koji je tu nekad nezamislivu granicu prešao u avgustu. I jedan i drugi sada vrede više nego što je ukupan bruto društveni proizvod Turske ili Švajcarske.
Bogatstvo osnivača i direktor Džefa Bejzosa uvećalo se na 167 milijardi dolara, skoro koliko zajedno imaju Bil Gejts i Voren Bafet, do prošle godine neprikosnoveni dvojac na globalnim listama najbogatijih ljudi na planeti.
Kada je „Amazon” 1997. izašao na berzu, jedna akcija vredela je 18 dolara, da bi ovog utorka dostigla vrednost od 2.050 dolara. Od onlajn knjižare, „Amazon” je izrastao u džina elektronske trgovine preko kojeg se danas obavi 49 odsto svih internet kupovina u SAD. Proizvodi „kindl” čitač i postaje konkurencija „Netfliksu”, ulazeći u produkciju filmova i serija. Povrh svega, najvredniji deo biznisa je prodaja tehnoloških usluga u klaudu. U njegovom digitalnom oblaku smešteni su sajtovi „Netfliksa”, „Unilevera” i drugih velikih firmi, dok samo ugovor sa Pentagonom vredi 10 milijardi dolara.
Pošto je mnoge maloprodajne lance primorao da stave katanac, sada i direktno ulazi na njihov teren otvarajući „obične” prodavnice, gde kupci mogu da testiraju tehničke proizvode poput „kindla” ili podignu robu ne čekajući poštara.
Dok su akcije rasle, približavajući vrednost „Amazona” magičnom broju od 13 cifara, kompanija je morala da se brani od optužbi koje ovog puta nisu dolazile sa uobičajene adrese u Beloj kući, već od liberalne ikone Bernija Sandersa. Senator iz Vermonta, bivši predsednički kandidat, rekao je za Bejzosa da je simbol „nejednakosti i pohlepe”, a prošle sedmice na svom fejsbuk profilu pozvao je bivše i sadašnje radnike da napišu koju pomoć države koriste da bi sastavili kraj s krajem (bonove za hranu, socijalne stanove itd.).
Kompanija je na blogu odgovorila da Sanders „obmanjujućim optužbama skuplja političke poene” i navela da su samo u prošloj godini otvorili 130.000 radnih mesta. Senator je najavio da će podneti predlog zakona da se poslodavci poput „Volmarta” i „Amazona” nateraju da isplaćuju „plate od kojih može da se živi” ili će se suočiti s porezom da bi se državi nadoknadila socijalna davanja. Na tvrdnje „Amazona” da stalno zaposlene plaća više od 15 dolara na sat, bez prekovremenog rada, Sanders je podelio anonimna svedočenja radnika o potresnim uslovima u pakirnicama širom Amerike.
Pre nekoliko godina džin iz Sijetla dospeo je na loš glas kada se otkrilo da su radnici u jednom skladištu na 40 stepeni pakovali robu, dok su ispred čekala ambulantna vozila za slučaj da nekom pozli.
„Njujork tajms” ga je kasnije ocrnio u velikoj istraživačkoj priči otkrivši na osnovu anonimnih svedočenja da radna atmosfera liči na filmski serijal „Igre gladi”. Zaposleni se navodno ohrabruju da prijave kolege koji zabušavaju, očekuje se da usred noći odgovore na imejl, dok savremena oprema prati koliko je kutija svako zapakovao za sat.
Odgovor Sandersu iznenadio je mnoge, jer na Trampove tvitove nisu reagovali ni Bejzos ni kompanija. Presednik je optuživao „Amazon” da troškove dostave premalo plaća pošti, koja zbog toga propada dok se kompanija bogati. Zamerio im je da doprinose propasti malih radnji i da ne plaćaju dovoljno poreza. Paralelno je napadao i Bejzosa i njegov list „Vašington post” (povremeno kritičan prema Trampu) da je „fabrika lažnih vesti” i „glavni lobista ’Amazona’”.
Iz „Amazona” nisu javno reagovali, ali Blumberg otkriva da su za poslednjih pet godina pet puta povećali troškove lobiranja, jer od odluka zakonodavaca i vladinih agencija zavisiće ostvarenje mnogih budućih planova.
Ovog leta odobren im je patent za leteće skladište na visini od 13.000 metara iz kojeg bi poletali dronovi s naručenom robom.
Deluje futuristički, isto kao kada je Bejzos 2013. pričao da će dronovi za najviše pet godina dostavljati robu na kućnu adresu. Tri godine kasnije, pred Božić, prva „Amazonova” bespilotna letelica sletela je na adresu u Engleskoj.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


