Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
TRIJUMF NAŠIH STUDENATA U SAN TROPEU

Lađa „Mašinca” svetski šampion

U finalnoj trci plovila s teškim teretom, srpski tim napravio gest veći od titule: rivalima sa univerziteta u Nantu dozvolili su neograničeno vreme da poprave svoj oštećeni brod, kako bi nadmetanje nastavili ravnopravno
Lađa „Mašinca” svetski šampion
Екипа београдског Машинског факултета на Азурној обали (Фотографије Лична архива)

Gradska luka u San Tropeu već je dobrano tonula u suton kada je plovilo sa srpskom trobojkom prvo prošlo kroz cilj. Na obali članovi studentskog tima beogradskog Mašinskog fakulteta poleteli su jedan drugom u zagrljaj. Slavlju su se prve pridružile kolege iz Grčke i Hrvatske. Oni su našu ekipu zdušno bodrili u nadmetanju s timom Univerziteta u Nantu, u finalu trke plovila za prevoz teškog tereta.

Opisana slika sjajila je u očima momaka i devojaka, koji su minule srede, dan po povratku s puta, ponovo bili na okupu u matičnoj luci, na Mašincu. Fakultetu, koji ove godine slavi sedam decenija postojanja, doneli su titulu svetskog šampiona s prestižnog takmičenja „Hidrokontest”, održanog od 2. do 9. septembra u Francuskoj.

Na završnicu ovogodišnjeg nadmetanja timova studenata brodogradnje iz celog sveta plasiralo se 28 ekipa iz 15 država, sa svih kontinenata: od Perua i Kolumbije, do Indonezije i Australije.

„Domaćini su za takmičenje uredili deo plaže u zalivu Kanubije, sa svim pratećim sadržajima. Tu su organizovana predstavljanja timova i njihovih projekata, razmena iskustava, večeri druženja. Finale je održano u gradskoj luci, srcu San Tropea. Defile ekipa pozdravilo je više od 10.000 ljudi”, kaže Anđela Orlović, članica našeg tima, opisujući koliko je „Hidrokontest” bio važan događaj u turističkom dragulju Azurne obale.

Tim za pobedu
Oni su aktuelni šampioni i budući brodograđevinski inženjeri: Matija Vasilev, Igor Đorđević, Božidar Dulić, Nemanja Šurbatović, Milica Stojanović, Marko Veg, Luka Gradinac, Aleksa Kovinić, Anđela Orlović, Filip Lakić, Đorđe Branković, Aleksandar Subić, Saša Stjepanović, Petar Karadžić, Anđelka Leštanin i Stefan Zečević. Svi su na završnoj godini osnovnih studija ili na masteru. U njihov uspeh, ističu, ugrađeno je znanje i entuzijazam profesora s Katedre za brodogradnju, posebno prof. dr Milana Kalajdžića, mentora tima, kao i celog fakulteta.

Organizator nadmetanja, švajcarska fondacija „Hidros”, pred studente brodogradnje postavila je zadatak da timski, samostalno, izrade prototip inovativnog, energetski efikasnog i ekološkog broda.

„U kategoriji plovila s teretom od 200 kilograma, projektovali smo i napravili od stakloplastike brod ’Dunav 1’, dugačak 3,2, a širok 0,6 metara. To je unapređena verzija ’Dunava’, s kojim smo lane na ’Hidrokontestu’ osvojili treće mesto”, opisuje šampionsko plovilo Matija Vasilev, menadžer tima Mašinskog fakulteta, koji je u Francuskoj nastupio pod imenom „Confluence Belgrade” (Ušće Beograd).

A titula je izborena tamo gde se kvalitet broda jedino može proveriti – na vodi, u trci s konkurentima. Svi učesnici od organizatora dobijaju elektromotore jednake snage (1.200 W), tako da plasman isključivo zavisi od hidrodinamičkih karakteristika plovila i veštine da se daljinskim upravljanjem s obale najbrže dovede do cilja.

„Od 16 ekipa koje su najbrže prošle stazom od 400 metara, formirane su četiri grupe po četiri broda. Pobednici grupa su išli u polufinale. Na toj pretposlednjoj stepenici, čekala nas je ekipa iz Rijeke. E to je bio pravi okršaj”, sa žarom priča Božidar Dulić, koji je daljinskim upravljačem kormilario „Dunavom 1”.

„Za pobedu je potrebno dobiti dve trke. U obe su Riječani vodili gotovo sve vreme, ali smo mi u cilj ušli prvi, s desetak santimetara prednosti. Bilo je žestoko, naročito na zavojima oko bova”, nastavlja Božidar i pokazuje ožiljke od sudaranja na bokovima naše lađe. Razaznaje se i trag crvene farbe, „potpis” hrvatskog broda.

Takmac u borbi za prvo mesto bila je ekipa Univerziteta u Nantu, ubedljivo najbolja do finala. U prvoj trci, pri manevru, Francuzi udaraju u naš brod i teško oštećuju pramac svog plovila. Tada „mašinci” prave gest veći od titule: dozvoljavaju protivniku neograničeno vreme za popravku broda, da bi u drugu trku ušli ravnopravno. Međutim, zalečena lađa francuska nije mogla do preokreta. Naš tim se okitio zvanjem svetskog šampiona, uprkos tome što im je prvi takmičarski dan u San Tropeu ujedno bio i prvi trening: tokom priprema nisu imali ispravan motor za „Dunav 1”.

Peh „lakog broda”
Ekipa Mašinskog fakulteta je u San Tropeu zauzela četvrto mesto u trci brodova za prevoz lakog tereta (20 kilograma na 600 metara). U toj konkurenciji nastupili su brodom „Sava 1”. U poređenju s brodom „Sava”, koji je lane na „Hidrokontestu” zauzeo drugo mesto, ovo plovilo je 30 odsto brže i ima 40 procenata manju masu, uz niz drugih poboljšanja. Da nije bilo peha s motorom i elektronikom, uvereni su u našem timu, iz Francuske bi se vratili s duplom krunom.

„Ma šta tu ima, ubaciš u vodu, teraš i pobediš”, kao nehajno odmahuje rukom Božidar Dulić, a onda ozbiljnim glasom saopštava: tim je jednoglasno odlučio da nagradu od 2.000 švajcarskih franaka uloži u kupovinu novog motora. Biće to njihov legat za buduće generacije studenata Mašinskog fakulteta. Da imaju barem jednu brigu manje, kada se odvaže da izađu na crtu većima i bogatijima.

„Do uspeha u Francuskoj došli smo s budžetom od 10.000 evra. Francuske i švajcarske ekipe raspolagale su s po 80.000 evra”, kaže menadžer tima Matija Vasilev. Seća se da su, u prvom pokušaju pravljenja finansijske konstrukcije, na mejlove 300 preduzeća poslali molbu za sponzorstvo. Samo njih pet ih je udostojilo odgovora, od toga su tri bila negativna.

„Ipak se na kraju našlo nekoliko firmi koje su stale uz nas, na tome smo im beskrajno zahvalni. I naravno, Mašinski fakultet je pomogao najviše što je mogao”, dodaje Vasilev.

Trijumf u San Tropeu doneo im je još jednu počast: pravo da svoje plovilo predstave na velikom sajmu brodova u Monaku, od 26. do 28. septembra. Naravno, ako bude para da se otputuje u kneževinu na Azurnoj obali. Sada je na potezu država. Kada već niko od zvaničnika, uključujući i resorno ministarstvo, nije poslao čestitku Mašinskom fakultetu, dostojno iskupljenje bila bi finansijska podrška studentima koji u svetu reprezentuju srpsko brodograditeljstvo.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Srba
Bravo, Kolege!
много смо најjaчи
То људине једне!
Петар,ЗАГРЕБ.
Све честитке нашој витешкој младости. Српској на побједи,а хрватској на подршци својим вршњацима. Ето то је оно што волим ћути.
Vlada
Šta će im taj cirkus? Oni su akademski građani.
Зоран Маторац
И они су заслужили Балкон.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.