Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Naš grad sve češće na mapi stranaca

Objave u prestižnim svetskim medijima povećavaju prepoznatljivost srpske prestonice i privlače veliki broj gostiju. – O Beogradu su pisali „Njujork tajms”, „Gardijan”, „Mond”…
Naš grad sve češće na mapi stranaca
(Фотографије Д. Јевремовић)

Grad kojim „plene vetar obnove i kreativna uzavrelost”. Novi Berlin. Niskobudžetni Njujork. Novo evropsko mesto za zabavu… Sve su ovo reči kojima, u poslednje vreme, strani novinari opisuju Beograd u tekstovima koje publikuju ugledni mediji širom sveta. Naslova u kojima je ključna reč ime naše prestonice je nebrojeno, a poruka koju oni prenose uvek je poziv gostima da dođu i sami iskuse ono o čemu čitaju.

„Zavodljiv osećaj života” na otvorenim kafanskim terasama, u baštama restorana, parkovima i promenadama Beograda, novinarka Meri Novaković u listu „London ivning standard” nedavno je opisala kao izvanredno uživanje. Ugledni „Gardijan” takođe je, krajem prošlog meseca, bio pun reči hvale, pa je Beograd svrstao u deset najboljih evropskih alternativnih gradova za odmor, navodeći da prestonica Srbije ima upečatljiv ambijent koji upotpunjuju arhitektonska zdanja i impresivni spomenici.

Britanski novinari tako su napisali i da Beograd možda nije jedan od najlepših gradova Evrope, ali da ima upečatljiv ambijent, kao i najbolji noćni život.

Be­o­grad­ska tvr­đa­va je ne­za­o­bi­la­zna u tu­ri­stič­koj po­se­ti

 

Prednost mu je i to što je destinacija koja za najmanje novca pruža najviše, a po računici „Gardijana”, dvoje će za dve noći u Beogradu potrošiti oko 165 evra, što će ih koštati 12 odsto jeftinije nego u Krakovu. Ugođajem u našem glavnom gradu bavio se i „Njujork tajms” nedavno objavivši listu 52 grada sa najboljim noćnim životom, a na kojoj se Beograd našao na 32. mestu. Novinarka Đada Juan svoje utiske o srpskoj prestonici opisala je tekstom „Noć je pravo vreme u Beogradu”.

– Gostoprimljivi ljudi koji pevaju i igraju i u dobru i u zlu – opisala je ona Beograđane, pripovedajući o tome kako ovde dan počinje burekom i rakijom i ističući da je naš grad poznat po lepim ženama, živoj muzici koja se čuje iz svake ulice i splavovima na Savi.

Beograd koji je nekada uglavnom bio popularan kao evropska prestonica noćnog provoda u međuvremenu je zaokružio svoju turističku ponudu. Jer kao jedan od najstarijih gradova na kontinentu ima da ponudi mnogo više od lude zabave do ranih jutarnjih sati. Dani u Beogradu mogu biti i te kako ispunjeni jer  burna istorija, bogata tradicija i kultura, ali i prirodne lepote dveju reka, Avale, Kosmaja, Ratnog ostrva… koje su sada u fokusu, čine našu prestonicu jednom od najinteresantnijih destinacija za strane goste svih generacija. Za sve to što se ovde može proživeti i doživeti novinari uglednih medija iz inostranstva saznaju od naših turističkih poslenika i to na dva načina.

– Kada organizujemo promocije u inostranstvu, novinari su prvi među zvanicama i onda oni našu ponudu predstavljaju čitaocima. Uz to, svake godine, neprestano organizujemo studijska putovanja za novinare sa različitih turističkih tržišta. Oni onda dođu, tokom boravka se upoznaju sa svim tim što nudimo i priču o tome šire dalje – objašnjava Jelena Stanković iz Turističke organizacije Beograda, i dodaje da je samo posle poslednjeg promotivnog karavana u Sarajevu objavljeno 20 tekstova.

Studijska putovanja za novinare i turoperatere najčešće se dogovaraju na turističkim sajmovima. Ona mogu da budu individualna i grupna i traju po nekoliko dana. Za to vreme gostima je ponuđen bogat i sadržajan program koji obavezno uključuje i šetnju centrom grada, kao i obilazak kulturnih institucija, muzeja, Beogradske tvrđave, Savamale, Skadarlije …

– Ako novinar radi za magazin o biciklizmu, povešćemo ga na biciklističku turu. Kada je reč o lajfstajl magazinu, upoznaćemo ga sa modom i urbanim mestima u gradu. Nedavno nam je dolazio autor iz časopisa koji se bavi arhitekturom i u fokusu njegovog obilaska bio je baš arhitektonski izgled našeg grada – dodaje Stanković.

U poslednje vreme sve češći način predstavljanja Beograda inostranim čitaocima su i tekstovi u kojima autori preporučuju šta se sve može obići za 24, 36 i 48 sati boravka u gradu. Takvi naslovi nastaju baš zbog popularnosti Beograda kao vikend destinacije. Kod nas je mnogo zanimljivosti koncentrisano na jednom mestu i za kvalitetan odmor nije ni potrebno više vremena. Obići centar grada, pogledati Beograd s reka, prošetati se Kalemegdanom – sve se to može stići za jedan dan. Drugog dana već može se otići do Ade, Avale… i tako upotpuniti zadovoljstvo obilaska.

Ali, upoznavanje grada nije jedini razlog zbog koga nam gosti rado dolaze. Turistički bum doživeli smo za vreme održavanja „Fajnal fora” kada je došlo oko 15.000 ljubitelja košarke i svi hotelski kapaciteti bili su popunjeni. To je dokaz da novinski naslov ne mora da bude objavljen samo u rubrici „turizam” da bi nam koristio. Zato ugostitelji sa zadovoljstvom trljaju ruke na bilo kakvu najavu velike sportske ili kulturne manifestacije koja se održava u gradu.

Zbog naše ponude, zanimljivosti koje predstavljamo, ali i zbog pohvalnih naslova u medijima sa globalnom čitanošću, strani turisti nam poklanjaju poverenje i odlučuju da deo odmora provedu u gradu na obalama Dunava i Save. Na njihovim mapama, Beograd postaje nezaobilazna destinacija. Da je interesovanje stranaca za Beograd sve veće pokazuju statistički podaci koje obrađuje sektor statistike Sekretarijata za upravu.

Brojke tako kažu da je u toku jula u Beogradu bilo 19 odsto više stranih gostiju nego u isto vreme prošle godine – gradskim ulicama šetalo ih je više od 110.000. Oni su ukupno ostvarili oko 216.500 noćenja, što je za 26 odsto više u odnosu na jul prošle godine.

I statistika od početka godine ide nam naruku i potvrđuje reči turističkih poslenika da je Beograd postao jedna od omiljenih destinacija za goste iz sveta. Za sedam meseci registrovano je oko 520.000 stranih gostiju, što predstavlja porast od 11 odsto u odnosu na isti period lane.

U prvih sedam meseci 2018. najviše su nam dolazili Turci, Kinezi, Nemci, Hrvati i gosti iz Bosne i Hercegovine, dok cifre pokazuju da su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Turske, Kine, Irana, Nemačke i Hrvatske, a zatim Grčke, Izraela i Ruske Federacije.

– Posebno značajan rast ostvarili su gosti iz Kine, što je rezultat pre svega dobrih odnosa dve zemlje, a zatim i aktivnosti Turističke organizacije na ovom turističkom tržištu. Od velikog je značaja i učešće na nastupajućem godišnjem zasedanju Svetske federacije gradova u turizmu (WTCF) početkom septembra u kineskom gradu Ćingdau, posvećenom kineskim emitivnim tržištima među kojima je i naša zemlja – ocenio je nedavno Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Beograda.

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Стефан Стојановић
Не знам шта траже овде: Београд је ружан, неуређен град с лошом инфраструктуром, загађен, пренатрпан, грађен стихијски, спонтано, без икакве визије или контроле, у добром делу једна велика фавела. И, што је ваљда и најгоре, јако прљав град. Једино што је у Београду лепо јесу жене.
Ivan Tomic
Stefane sve se slazem sa Vama, jedino za te zene nisam siguran... Nasminkane i utegnute, uglavnom preko mere, noseci sarene "markirane" krpice upitnog kvaliteta zeleci da izgledaju "glamurozno". Negde bi rekli da sve to izgeda jeftino, ali ko sam ja da sudim?
Стефан Стојановић
Мила, у праву сте - све зависи од угла под којим гледаш - Београд је, рецимо, леп из авиона. А чим се спустиш доле видиш ђубре. И мени заиста није јасно под којим углом ви људи гледате те две реке кад вам не смета гомила ђубрета и шута којима су затрпане обале свих наших река. Како вам то не смета док се шетате?
Prikaži još odgovora
Bora
Jos kad bi Hotel Jugoslaviju, sa nekih 800 soba, vlasnik doveo u funkciju, broj turista bio bi znatno veci posebno onih iz Kine, Rusije i sa Bliskog Istoka. Za njih je Dunav sa Zemunskim kejom i smestajem na samoj njegovoj obali najlepse iskustvo na putovanju po Evropi, ne samo zbog uskracenih im viza za dalje, vec sto je Dunav istinski kod Beograda najlepsi na celokupnom toku. Inace, Hotel Jugoslavija sa lokacijom takoreci na Aerodromu NT ( 20tak minuta autoputem) te sa parkingom za autobuse s kojim rapolaze, znatno bi uticao na kategorizaciju i hotela i aerodroma. A gradnji hotela na aerodromu, pored Hotela Jugoslavije je glupost. Neverovatno je da nasa Vlada ne moze godinama naterati Grka vlsnika hotela da postuje Ugovor o kupoprodaji te da ga osposobi za prijem gostiju.
Milos
@Bratimir - skroz ste u pravu. Sta obican svet ima od ovoliko turizma? Valjda je proslo vreme kad smo zvali strance da dodju da se uvere da ovde ne vlada nikakva kuga, da ljudi ne vrse svoj rat po ulicama i da ne bacamo decu psima. Plus, sta mi imamo od toga sto ce neki stranci da se dobro provedu ovde? I to za njih po vrlo povoljnim uslovima, a sto se ne moze reci i za nas, pardon vecinu nas. Ako se ovako nastavi, bicemo kulturno i duhovno unisteni. Materijalno vec jesmo.
Братимир
Какве користи има обичан становник Србије од ове врсте промовисања туризма? У Европи масовни туризам се све чешће третира попут куге која се шири европским престоницама и туристичким местима, уништава локалну културу, природне изворе, па чак и прети да уништи нормалне социално-друштвене токове у градовима, јер све почиње да бива подређено туризму па градови све више личе на Дизниленд, а све мање на место за живот и рад. Ова појава појачава егзодус домаћег становништва које није у стању да плати вештачки напумпане цене станова које диктира туристички сектор и белосветски шпекуланти некретнинама. Недавно су неки градови у Западној Европи чак затражли помоћ Уједињених Нација у решавању овог проблема.
Влајко
Сви знамо шта је главна атракција Београда. Не зову га џабе европски Бангкок.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.