Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dan sećanja na stradale podunavske Nemce

Dan sećanja na stradale podunavske Nemce
(Фото Танјуг)

Novi Sad - U Knićaninu kod Zrenjanina je obeležen dan sećanja na nevino stradale podunavske Nemce, a na spomen-obeležje „Telečka” venac je položio predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor koji je istakao da Skupština APV i Vlada Srbije uspešno nastoje da kreiraju politike koje istovremeno poštuju i prošlost i budućnost.

Obraćajući se prisutnima na obeležavanju 70 godina od zatvaranja koncentracionog logora u Knićaninu, osnovanog posle okončanja Drugog svetskog rata, Pastor je podsetio na to da je u ovom logoru stradalo više od 12.000 uglavnom žena, dece i starih, tadašnjih stanovnika Banata koji su bili Nemci, saopštila je Skupština Vojvodine.

„Da bismo kao zajednica postali imuni na zlo, potrebno je kreirati odgovorne politike čiji je zadatak dvostruk. Sa jedne strane gledajući u prošlost važno je razvijati politike suočavanja i rada na prošlosti, kako bi se utvrdile istorijske činjenice, otkrila istina o žrtvama, utvrdio njihov identitet i negovalo kolektivno pamćenje”, rekao je Pastor.

Sa druge strane, kako je naveo, gledajući prema budućnosti, potrebno je učiniti svaki mogući napor kako bi se kreirala politika koja će razotkriti mehanizme i odgovornost za zločine, sprečiti mogućnost zataškavanja i istorijskog ćutanja o počinjenim zločinima, ali i nametanje kolektivne krivice.

Pastor je dodao da Skupština APV i Vlada Srbije uspešno nastoje da kreiraju politike koje istovremeno poštuju i prošlost i budućnost. Pastor je istakao i da stanovnici Knićanina, nekadašnjeg Rudolfsgnada, zaslužuju veliko poštovanje.

„Veliko poštovanje zaslužuje vaš čin, čin novonaseljenih stanovnika Knićanina, vas koji ste pre 65 godina došli u opusteli Rudolfsgnad, i koji ste nakon saznanja o zločinima počinjenim nad nedužnim žrtvama, rešili da u znak sećanja prema stradalima zajedno sa Gradom Zrenjanin i nemačkim donatorima podignete spomen obeležje. Podižući, pre 20 godina, spomenik nedužnim stradalnicima koji su izgradili temelje kuća u kojima se i danas živi, vi, stanovnici Knićanina ste pokazali da je smisao zajedničkog života da naučimo da živimo sa prošlošću, da živimo ne samo bolje već pre svega ljudskije”, istakao je Pastor.

Na obeležavanju dana sećanja, prisutnima su se obratili i predstavnici Ambasade Nemačke u Republici Srbiji i Grada Zrenjanina. Kako su istakli organizatori iz Mesne zajednice Knićanin, današnjim skupom sećanja, pomirenja, poštovanja i humanosti, obeležava se 70 godina od zatvaranja logora, 65. godina od doseljavanja u Knićanin, 20 godina od postavljanja spomen-obeležja stradalim logorašima i 150 godina od osnivanja Knićanina, tadašnjeg Rudolfsgnada, javlja Tanjug.

 

Komentari30
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Aleksandar Markovic
Juraj, NECE, ja zivim u Nemackoj i mogu reci da do danas nikada nisam cuo nijednog nemackog politicara da je otisao u Srbiju i izvinuo se za monstruozne zlocine koje su nad nama cinili!!!!!!! Pre jedne nedelje se Stajnmajer u Grckoj izvinuo za zlocine Wermachta, ali samo zato jer Grci traze ogromnu odstetu a nemci pokusavaju da je izbegnu!!! Nemogu ni ja ni moji prijatelji da shvatimo ZASTO srbski politicari do danas nisu takodje trazili ODSTETU za zlocine koje su SS-i Wermacht nad nama cinili???? Kakav smo mi narod, sada se dize spomenik podunavskim nemcima u Vojvodini a ni reci o zlocinima koje su vecina njih i madjara ucinili Srbima, stvarno je za neverovati sta je od srbskog naroda postalo!??
Aleksandar
Pa nece prihvatiti jer je jedna od SS jedinica bila i i 13. brska divizija Handžar sastavljene od muslimana i albanaca a komadni kadar su bili hrvati i domaci nemci. Zlocine su cinili u Francuskoj i kod nas nad srbima i jevrejima. Od albanaca je formirana 21. SS divizija "Skederbeg" sa sedistem u Prizrenu. "Princ Eugen" je bila 7. Divizija sacinjena od domacih nemaca iz Banata. 369. "Vrazija" legionarska od 60% hrvat i 40% muslimana, 373. "Tigar" legionarska od hrvata i 392. pesadijska od hrvata. Najveci zlocini prema civilnom stanovnistvu u C. Gori, Bosni i Srbiji su ucinili su muslimani, aĺbanci, hrvati i domaci nemci. Komadni kadar je bio nemacki. Posle rata su se ti zlocini pripisivali nemcima, a domaci nemci su najvise stradali. Ljudski je priznati i njihove nevine civilne zrtve, a da li su se oni poklonili nasim?
Sonja Moisilovic
Znate sta mi ovde smeta? Ovim danom secanja na podunavske Nemce, mi smeta sto se niko nije upitao: "A zasto se to desilo podunavskim Nemcima"?????? Zasto se ne govori o istini, a to je da su vecina podunavskih Nemaca bili za Hitlera kao i madjari za Honvedija, i da su PRVO ONI uzase cinili nad vojvodjanskim Srbima!!!! Pa nisam ja jedina koja ovu cinjenicu zna, i zato se pitam, ZASTO cutite srbski istoricari, srbski politicari i mirno dozvoljavate da se o srbskim zrtvama ne govori? Neverovatno koliko Srbi ne cene svoju istoriju i zrtve srbskog naroda!!!
Шицер - бечкеречки Играч
А мени и мојим сарадницима ни спомен-плоча? Није фер. А толико смо ланаца, кука и ченгела, говеђих жила и струје потрошили у подруму бечкеречке градске куће, и муниције на Багљашу. Све ради светле будућности, мултинационалности, мултикултуралности и мултиконфесионалности. Да и не говорим о толиким нашим младићима који су на истоку давали немерљив допринос уједињењу и ширењу Европе и, као и данас, спречавали утицај оне тамо земље чији би нам ресурси тако добро дошли.
Саша Микић
У последње време се тако лако користе речи: концентрациони логор и геноцид. Када се прилепе уз речи Србија и Србин нема те силе која их може одвојити. Фолксдојчери су били настањени широм некадашње територије аустроугарске монархије и сви су прошли исто по завршетку Другог светског рата. Скоро сви су били у логорима за интернирање док није решено њихово питање. Потомци судетских Немаца су избрисали из својих планова повратак на територију Судета. Нико не помиње Швабе из Румуније и Мађарске. Једино испада да су само у Србији страдали, а ипак их је остало преко 30 000 само на територији Војводине по попису из 48-ме. И још једна ствар, многи су се на том попису изјашњавали као Мађари и касније су асимиловани у ту националну мањину. А о томе шта су радили за време рата већ је довољно пута речено. Доста њих је оставило кости на источном фронту, али сигуран сам да им Руси неће подићи споменик.
Beogradjanin Schwabenländle
У праву сте, Руси им неће подићи споменик, АЛИ Руси у сарадњи са немачким одбором за погинуле војнике у иностранству заједнички раде већ неколико година и ископавају погинуле, региструју их и сахрањују на руска војничка гробља. То се ради тихо и без велике галаме, можда то нама недостаје.
Raca Milosavljevic
... o tim strasnim brojkama mnogo toga ima nedorecenog,i naravno o nevinim i kolateralnim zrtvama i stradalima, stalna je ta borba protiv manipulacija o agresorima,okupatorima i onima sto se brane ...Srbi bar tu mnogo mogu da pricaju i svedoce ali samo jedan mali podatak za gospodina Devica ... Kraljevina Srbija je 1914-te imala vise konstruktorsko-vazduhoplovnih biroa nego tada silna Nemacka ...da ne pominjemo nase velike umove Teslu,Pupina,Milankovica ...

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.