Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Istog meseca dobio dve diplome i – posao

Boranin Nemanja Aksić, diplomac na Elektrotehničkom i Hemijskom fakultetu, od ministra prosvete Mladena Šarčevića dobio ponudu za zaposlenje
Istog meseca dobio dve diplome i – posao
Сада похађа и мастер студије: Не­ма­ња Ак­сић (Фото: приватна архива)

Zvuči neverovatno, ali i ovakve stvari se ponekad dešavaju u Srbiji. Nije prošlo ni pola meseca otkako je postao vlasnik diploma dva fakulteta u Beogradu, a Nemanja Aksić (23) iz Bora je dobio ponudu za posao. I to lično od Mladena Šarčevića, ministra prosvete. A kad smo ga, čim je iz ministarstva vest otišla u etar, pozvali da otkrije tajnu da li će ponudu i prihvatiti, mlađanog genijalca iz Bora ponovo smo zatekli nad knjigom. Pravo sa sastanka sa ministrom novopečeni vlasnik fakultetskih diploma Elektrotehničkog (ETF) i Hemijskog fakulteta odjurio je opet u akademsku klupu.

– Na predavanjima sam, krenula su na master studijama, nema odmora, javljam vam se na prvoj pauzi – kratko je SMS-om odgovorio neumorni student. Nešto kasnije je objasnio da je imao predavanje na Katedri za analitičku hemiju, na kojoj je upisao master studije Hemijskog fakulteta. U istraživanju biomaterijala i konstruisanju biosenzora, neophodnih u medicini za lečenja pacijenata, Nemanja jedino vidi svoju budućnost. Zato se i raduje što će prihvatiti ponudu ministra Šarčevića i početi da radi na nekom od istraživačkih projekata u Fondu za inovacionu delatnost.

Ova specijalizovana institucija nastala je 2005. godine, na inicijativu Vlade Srbije, i pripada Ministarstvu prosvete. Kako nam je objasnila Lenka Žilić Arsić, savetnik za odnose sa javnošću, oni od 2011. povezuju preduzeća, istraživače i privredu, a Nemanja će najverovatnije dobiti radno mesto na aktuelnom projektu kojim, u saradnji sa Svetskom bankom, pomažu domaćim privatnim firmama da budu konkurentnije na tržištu. Nemanja ističe da mu neće biti nimalo teško da uklopi akademske obaveze sa poslom i da je to rekao i ministru Šarčeviću.

– I dosad sam uporedo sa spremanjem ispita za oba fakulteta, koje sam završio u roku, sa prosečnim ocenama 9,17 i 9,04, držao privatne časove i bio angažovan u Petnici kao student saradnik. Videću da li će mi se svideti novi posao i da li je to prilika koju želim. Zasad su sve opcije otvorene, neizvesno je da li ću ostati u zemlji – istakao je Nemanja.

Momak koji je u toku prve godine studiranja položio 24 od 25 ispita na oba fakulteta nije baš oduševljen uslovima koje su mu u toku studija pružili u Srbiji. Ističe da naš sistem ne prepoznaje akademce koji pohađaju dva fakulteta i da je krajnje vreme da država tu nešto izmeni. Pored problema, o kome je „Politika” već izveštavala, da samo jedan fakultet može da pohađa o trošku države, dok je drugi morao da plaća, uprkos tome što je odličan student, Nemanja se našao i pred drugim teškoćama.

– Smatram da država studentima koji pokažu ozbiljnost i veliki deo ispita, kao ja, daju u prvoj godini, mora da omogući da od druge godine oba fakulteta studiraju na budžetu. Uprkos visokom proseku, nikada nisam dobio stipendiju. Kada sam završavao ETF iskrsao je i novi problem i zato na njemu nisam upisao master studije, uporedo sa ovim na Hemijskom fakultetu. A konkurisao sam za master i na ETF-u i dobio mesto na budžetu. Iz tehničkih razloga nisu mi dozvolili da ove godine nastavim studije. Prvo mi nisu dozvolili da diplomiram pre početka ove akademske godine jer je bilo neophodno da upišem 96 poena do diplomskog ispita, a oni dozvoljavaju maksimalno 90. Zato je diplomski pomeren za početak tekuće akademske godine. A onda mi nisu dali da u godini u kojoj sam diplomirao upišem master iako sam ispunio uslov i zbog formalnosti diplomski pomerio za 15 dana – objašnjava Nemanja i skromno dodaje da ovim problemom, koji je dobrom voljom rukovodstva ETF-a nejverovatnije mogao biti rešen, nije želeo da zamara ministra Šarčevića. Dodao je da će dogodine upisati master, ako ga bolji uslovi rada ne odvuku u inostranstvo.

Šarčević pravi liste najboljih studenata

Ministar Šarčević je u toku razgovora sa Aksićem ponovio da je cilj Ministarstva prosvete i Vlade Srbije da mladi, talentovani i stručni ljudi ostanu u zemlji. Najavio je da će Privrednoj komori Srbije, naučnim institutima i drugim naučnim institucijama biti dostavljene liste onih koji su ostvarili najbolje rezultate u toku studija.

Ovi potezi ministra Šarčevića nesumnjivo su za pohvalu, a ukoliko razmotri i pokuša da reši probleme o kojima Nemanja govori i sa kojima se susretao uporedo završavajući dva cenjena prestonička fakulteta, moguće je da će Mladen Šarčević neke nove genijalce zadržati u Srbiji i ostvariti ciljeve na koje je podsetio.

Komentari30
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mare
Zašto bi neko studirao ova dva fakulteta? Kada će da odluči da li želi da bude inženjer ili hemičar? Da bude i jedno i drugo teško može, vreme renesansnih naučnika za sve je davno prošlo.
Milan Matić
Mislim da treba uvesti vrlo prost i pošten sistem. Studenti koji se školuju na budjetu treba da imaju obavezu da odredjeni broj godina provedu na poslu u zemlji, a ukoliko ne mogu da nadju posao i odu u inostransto, da imaju obavezu da odredjenu sumu vraćaju drzavi u nekom roku. Što se tiće magistrature i doktorata, njih obvezno mora da plaća firma, sa ugovorom da posle diplome studenti imaju obavezu da odredjeni broj godina rade u istoj firmi.
samo jedna :D
Sve pohvale mladom akademcu, u nasem sistemu bukvalno je napravio cudo. Iskreno mu se divim jer je uspeo ono sto ja (jos uvek) nisam. Zavrsiti jedan fakultet (ucenjem, a ne kupovinom i varanjem na ispitima) kod nas je izuzetno tesko, ne toliko zbog gradiva koliko zbog administracije iz pakla koja odmaze bukvalno na svakom koraku i ni za jednu svoju gresku nije odgovorna... A BU je jedna institucija samo na papiru, svaka katedra je feud za sebe, a kamoli pojedinacni fakulteti; lakse je ostvariti saradnju sa inostranim univerzitetima nego sa dva ili ne daj boze vise fakulteta bg univerziteta. Hocu da kazem da ima dosta ljudi koji iskreno zele da studiraju dva fakulteta, cesto i ne previse srodna, ali je zbog kancerogene birokratije to gotovo nemoguce jer i ovaj jedan, covek zavrsi uprkos, a ne uz pomoc njih. Znam jer sam ja pokusao i uz sav entuzijazam i pripremljenost bio ,,oduvan", a te godine su cak i upis na master studije bile onemogucene studentima sa drugih fakulteta...
Banja
Moraću da Vam skrenem pažnju na par netačnosti u nekim komentarima.. prvo ništa nije džabe, dakle školovanje se plaća hteli to ili ne... to se zove porez koji svi plaćaju (roditelji studenata npr.), osim oholih privatnika zbog kojih upravo toliko ljudi, a među njima i ovi školovani odlaze put inostranstva. Drugo, taj novac oni i višestruko vrate kroz doznake koju u ovom trenutku iznose skoro 3 milijarde eura godišnje, dakle ta suma pokriva troškove školovanja mnogih, složili bi se, zar ne. Treće, ako se neko školuje za "džabe", pa bi pre odlaska trebalo da vrati tu sumu, kako neki misle da se to izvede? Da neki inženjer ili lekar narednih 10 godina dubi u kiosku za 25-35 hiljada dok ne vrati taj iznos? Pa onda je bolje odmah da ode, brže bi taj novac vratio ali novac je manje bitan u celoj priči, ljudski resurs je bitniji i teže se obnavlja. Ne ide se zbog masnih kolača nego nužde.
Mezon
Za školstvo bi trebalo mnogo više novca da se izdvaja i to od poreza na nekretnine. Talentovani i vredni studenti bi mogli da dobiju stipendije od drzave, koje bi ih onda ugovorom vezale za zemlju da je ne napuste. Nije fer školovati se o trošku države, i onda otići kao gotov proizvod nekom drugom. Porez se svuda placa, a bogami i školarina. Stvar je samo u tome ko će visokoj školi to da plati. Te silne mijarde evra šalju oni koji rmbaju po Zapadu, i grade kuće po Srbiji.
Горан
Одлчно и Богу хвала за овакве људе! Ипак, ако неко хоће да се школује о трошку државе то треба држави и да се врати а самим тим и овом друштву. Многи студенти траже од државе да их подржи у трошковима а онда чим заврше оду у иностранство. Држава младе људе уопште не треба да подржава, то треба да је инвестиција сваког студента у његове личне интелектуалне капацитете. Тако има смисла њихово одлажење у иностранство јер су онда чисти власници своје интелектуалне својине звана "диплома". А не, да држава да новац за њихово школовање да би они лепо отишли у иностранство стичући диплому "џабе" и наравно не врачајући држави ништа, јер сав новац који зараде у иностранству је наравно њихов. Да ли је то поштено? Ово је генерална констатација, Свака част овом момку и све најбоље у даљем раду!
Vlado
Да ли је држава мене школовала о свом трошку ако сам јa основне и мастер студије био на самофинансирању, плаћао школарину и оверу семестра, испите и разне дажбине око дипломског?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.