Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Krivokapić nepoželjan među Albancima

Albanska zajednica nezadovoljna reakcijom SDP-a na njihovu ideju da mogu svuda i u svakoj prilici isticati svoju zastavu
Krivokapić nepoželjan među Albancima
Ранко Кривокапић (Фото Танјуг)

Od našeg stalnog dopisnika

Podgorica – Ni svetlost novogodišnjih vatrometa ni buka sa trgova nisu utišali politička sporenja između poslanika i lidera Albanaca, s jedne strane, i poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), s druge. Albanci su u crnogorskom parlamentu, samo dan uoči nove godine, u predlogu izmena i dopuna Zakona o javnom redu i miru zatražili da mogu svugde i u svakoj prilici isticati zastavu Republike Albanije, na šta su im poslanici SDP-a Ranko Krivokapić i Raško Konjević i liberalne partije Andrija Popović rekli da je to nedopustivo, jer „takvog primera nema u svetu”.

Predsednik Albanske alternative Nik Đeljošaj, nezadovoljan njihovim stavovima, javno je saopštio da su građani tokom rasprave o tom zakonskom dokumentu, videli koliku „mržnju, šovinizam i netrpeljivost prema Albancima imaju Ranko Krivokapić, Raško Konjević i Andrija Popović”.

Potpredsednik Skupštine Genci Nimanbegu je zatražio izmene i u njima predložio da fizička lica ubuduće, „zastavu, grb ili simbol druge države mogu isticati bez sankcionisanja” jer je „prethodno zakonsko rešenje bilo diskriminatorsko, naročito prema manjinama”.

Iz vladajuće Demokratska partije socijalista (DPS) usledio je odgovor poslanice te partije Marte Šćepanović:

„Ovo je uslovilo nešto što se u praksi događa, a nedopustivo je dakle potiranje našeg državnog i kulturnog identiteta, negiranje građanskog profila crnogorskog društva i zastupanje i veličanje fašističkih, šovinističkih i nacističkih ideja…”

Za brojne pretnje Đeljošaja niko ne mari, pa ni nadležni organi, koji, primera radi, Srbima u Crnoj Gori uteruju strah brojnim sudskim procesima, prijavama, saslušanjima, zatvaranjem, batinama... Đeljošaj poručuje:

„Pokazalo se i dokazalo činjenicama da samo albanski simbol Albanaca smeta vama i ljudima oko vas. Krivokapić, Konjević i Popović su od sinoć nepoželjne osobe bilo gde Albanci da žive.”

Poslanik i funkcioner SDP-a Raško Konjević je reagovao: „Malo je previše pa i od pojedinca Đeljošaja, sitnog političkog preduzetnika.”

I dok su oni „vodili bitku” oko zastava i još mnogo čega iz sfere nacionalnih pitanja, naroda i nacionalnih manjina, u Opštinu Tuzi stigao je „tefter” – saglasnost Ministarstva kulture kojim se odobrava podizanje spomen-biste Đerđ Kastriotu Skenderbegu što je odmah verifikovao i lokalni parlament.

Albanci su planirali da ovaj spomenik postave u Zatrijepču, Tuzima i Ulcinju, ali će ploče i drugi spomenička obeležja sa Skenderbegom biti i u Malesiji i Plavu, gde je darodavac slike Skenderbega za kancelariju nacionalnog saveza Albanaca, lično predsednik Albanije.

Inače, Skenderbeg se u Crnoj Gori oduvek poštovao u našem narodu. Ovdašnji i Srbi iz Albanije ime Đerđ Kastriota izgovaraju s poštovanjem.

Predsednik udruženja Srba i Crnogoraca iz Albanije „Rozafa Morača” Pavle Brajović kaže za naše novine da je Skenderbegov mauzolej sagrađen u podnožju tvrđave Lješ prazan.

„Tu su administrativno smestili Skenderbega. Nije tu silni junak, srpskog porekla. Ne zna se ni gde su mu kosti. Svugde po svetu, dokle su dopirali turski osvajači. Da nije tu, znali su i oni koji mu sagradiše mauzolej, koji je zarobio vekovnu pravoslavnu svetinju – manastir Svetog Nikole”, priča nam Brajović.

Ono što Srbi u Albaniji ne dozvoljavaju da se dovede u sumnju jesu nalazi objektivnih istoriografa, pre svega švajcarskih i nemačkih, naročito slavnog Olivera Šmita koji je utemeljeno napisao da je Skenderbeg „bio Srbin, i po očevoj i po majčinoj liniji”.

„Majka Skenderbegova zvala se Vojislava, a otac Jovan. Čitao je i pisao na srpskom i ćirilicom. Govorio je nekoliko jezika, između ostalih latinski, grčki, francuski, italijanski i turski, ali je govorio i pisao srpskim jezikom i ćirilicom”, kaže nam Pavle Brajović.

Naš sagovornik dodaje da se nekadašnji direktor nacionalne biblioteke u Tirani „žalio javno, preko novina, da će Skenderbegove rukopise ukrasti Srbi, jer su bili napisani ćirilicom”.

„Sad ih niko ne pominje. Ambasada Srbije ih nije tražila, što bi bilo veoma dragoceno za osvetljavanje tog perioda naše istorije. Pokušao sam da dođem do kopije ovih spisa, ali su ih albanske vlasti sakrile u devet jama”, navodi  Brajović.

 

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Svi lavovi jesu mačke ali ne i obrnuto
@Sreten Bozić Wongar Bolje je malo zastati sa izrazito za Srbiju ( koja bukvalno "plače " za asfaltom i na drugim pravcima u njoj ) neperspektivnim putevima od Požege do granice sa CG ili i ka Prištini koji omogućavaju "vjekovni izlaz iz planina " ka Baba (pardon , Baki , Bakici ) Evropi i za " Milogorce" i navodne albanske "Ilire ". Pa neka svi idu preko Durmitora , BiH i dalje šireći se ka svom potpuno prirodnom evropskom okruženju ; Beču Berlinu i Parizu , bukvalno zaobilazeći ovo malo naciljanog preostalog jada od zemlje i naroda .Onda će se možda neko setiti da za stanovništvo veličine 1/2 Grada Beograda nema potrebe za uporedno podizanje možda i par desetina mostova preko reke Save koliko vredi takav put a za "komunikacija gladne " i "zarobljene " u planinama"još i više, Dosta je u toj varijanti i do Požege.Pa zar nije cilj "odvajenost od srpskog okupatora "?
Sreten Bozic -Wongar
Uvesti putarinu na prelaz iz Crne Gore preko Srbije.
milojica dragicev
Mogli biste pokazati malo više poštovanja prema šiptarima bez kojih ne biste postigli nezavisnot, a i uskoro će biti većina...
Боривоје Банковић
Ударио свој на својега. Ово неће на добро изаћи.
Ranko M.
Poznavajuci dobro Krivokapica, Konjevica, Popovica pa i Brajevica (sadasnjeg predsednika Skupstine i ranije coveka No.2 SDP-e), uveren sam da bi oni nekako i "progutali" predlog o zastavi, albanskih poslanika, ali onda bi dosli do jos veceg "zalogaja". Taj "zalogaj" je u cinjenici, da bi onda morali dozvoliti nesmetano isticanje srpske zastave, sto bi za ovu cetvoricu bio tako veliki "zalogaj", da bi se jednostavno "ugusili". U tome i jeste glavni problem. Nisu ova cetvorica poznati, u Crnoj Gori, po antialbanizmu, vec po antisrbizmu, koji su vec decenijama otvoreno ispoljavali. A tada su bili podrzavani od istih ovih albanskih poslanika ali i nekih iz SDP, HGI i bosnjackih stranaka, koji sada traze svoja nacionalna prava. A za takvu svoju podrsku, pripadnici nabrojanih partija i stranaka, nagradjivani su najvisim mestima u institucijama drzave i drustva. Sada, kada svojim zahtevima "za sebe", posredno omogucavaju legalizaciju srpskih obelezja, vise nisu dobrodosli. "Problem" su Srbi.
Ranko M.
@Sofija; Gospodjo Sofija, odgovorio sam Vam na upit, ali iz nekih razloga, poznat samo moderatoru, moj komentar nije "prosao".Zapravo sustina mog odgovora je sadrzana u jednoj matematicko-vremenskoj varijabli, koja ima visok stepen verovatnoce, a koja se svodi na konstataciju da "Crnogorska nacija" ne moze da "opstane", ma koliko se trudila. Sve "nove nacije", koje su delimicno ili potpuno izvedene iz Srpske (Makedonci, Muslimani (sada Bosnjaci), delom Htvati (koji su nastali od Srba katolika) su brojali, po oko 1.5 milion ljudi. Srba u CG ima oko 220.000, a "Crnogoraca" oko 300.000. Cak i da da svi "predju" u Crnogorce, to je 520-550.000. Obzirom na postojece nacionalno okruzenje i u nekom razumnom vremenu, oni ce se jenostavno asimilirati u neku od vecinskih nacija i to je cak i sa biolosko aspekta sasvim moguce.Nesreca je u tome sto, dok se svi homogenizuju,mi Srbi se raslojavamo i tako postajemo lak plen brojnijih a samim tim i uticajnijih nacija. To je najveca srpska nesreca.
Sofija
Vidim da poznajete stvari: recite molim vas, kuda ovo vodi Crnogorce jer verujem da ce Srbi konsolidovati, naci ce nacin da odgovaraju na ove izazove i model da opstanu, a Albanci ce ostati Albanci, Muslimani ce ostati Muslimani- ko ce biti ta Crnogorska nacija? Kako to da funkcionise, da li ce to biti manjina ili vecina u CG? Da li je tacno to sto neki Crnogorci govore po Beogradu, da su mladi ljudi u CG "listom" za formiranje jednog novodefinisanog identieta i da su usli u proces "menjanje svesti"?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.