Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pastirske svečanosti pod Midžorom

Pastirske svečanosti pod Midžorom
Шубаре и мараме: КУД „Оро” из Ниша Фото С. Тодоровић

Knjaževac – Ko nikada nije probao čobanski specijalitet belmuž sa Stare planine, najoriginalniji i najukusniji, neka ode na đurđevdanske pastirske svečanosti „Molitva pod Midžorom“ u knjaževačko selo Balta Berilovac. Upravo tu počinje uspon prema planini i tu knjaževačka oblast Budžak otvara svoju kapiju prema Babinom zubu, Midžoru i nebesima. Ispod planine i na njenim obroncima, u Budžaku, Balta Berilovac je prvo među 14 sela koje je, još 1860, dobilo osnovnu školu. Od prošle godine škola više nema ni jednog đaka, a njeno prostrano dvorište svake prve subote po Đurđevdanu, ima tome već devet godina, ispune učesnici i posetioci sve popularnije svetkovine.

Dođu, među mnogima, i bivši đaci ove škole da vide svog legendarnog učitelja Jovana Živkovića. Đaci su otišli, a on i dalje živi ovde u učiteljskom stanu škole. U penziji je već 13 godina, ali je odan tradiciji i svim ljudima u knjaževačkoj opštini koji nastoje da obnove područje i ovde prizovu potomke gorštaka. Stari učitelj Jova i predsednica Turističke organizacije knjaževačke opštine Dragica Jocić uvek su u centru svih zbivanja. Oni, sa još desetak entuzijasta, nose organizaciju ove manifestacije. Pozivaju, savetuju, hrabre. Raduje ih kad vide kako ovuda, prema Konjarniku i Babinom zubu, promiču mašine i graditelji. Veruju da će planina, baš kako je i planirano, uskoro dobiti veliki turistički centar i kako će prema njemu pohrliti turisti sa svih strana. U to veruje i Slavinka Verhovska, bivša predsednica knjaževačke opštine, sada u penziji, neumorna aktivistkinja Udruženja za negovanje etnotradicije. Brine o izradi suvenira, a Ljiljana Mihajlović, iz istog udruženja, o bogatoj trpezi sa starim jelima.

Belmuž i jagnjeća čorba

 Ove godine u selo su stigli takmičari i ljubitelji starina iz mnogih naselja knjaževačke opštine. Došli su i prijatelji Knjaževčana iz Batočine, Kragujevca, Zaječara, Bora, Sokobanje, Niša, Boljevca, Beograda... Gotovo hiljadu duša. Bilo je tesno za ljude, automobile i autobuse. Profesor Geografskog fakulteta dr Stevan Stanković doveo je ovamo 46 svojih studenata apsolvenata. Da dožive feštu, vide planinu, stare kuvare, zanatlije i đurđevdanske čobanske običaje. Da čuju i vide prastare pesme i igre folklornih grupa. I, posebno, da na licu mesta vide kako se pripremaju čuveni čobanski belmuž i najukusnija jagnjeća čorba.

Trpeze pod šatorima bile su pune starovremenskih jela. Sve je moglo da se proba, kupi i dobije besplatno. Mnogi su bili zatečeni ukusom neobičnih đakonija. Uverili su se kako osušena paprika može da bude ukusna kad se napuni orasima ili prebrancem, ili sirom, ili projinim brašnom i prazilukom. A tek kako su ukusne pohovane koprive, klin-čorba i kiselica od šljiva. Ili, kako se kusaju mlečnica, moruznica, pašteta od bilja, salata od livadskih travki i specijalna seksi-salata. Svim tim i desetinama drugih jela bile su prepunjene trpeze Slovenke Davidović iz Ćuštice, Vidinke Ćirić iz Kalne, Verice Tomić iz Sumrakovca i žena iz Udruženja „Izvor“ iz Knjaževca. Bilo je i lekovitih travki svih vrsta na štandu Svetlane Božinović. Najskuplje je pakovanje retke biljke prečice za lečenje prostate.

Bilo je i sireva, raznih i ukusnih. Samo izloženih ili i za prodaju. Najviše ih je doneto iz susednog Svrljiga, iz tamošnje privatne mlekare. Vlasnik mlekare Vladimir Krstić poklonio nam je pakovanje belmuža, pripremljenog za prodaju. Prvo se podgreje u vrućoj vodi pa jede. Vlada i njegova supruga počeli su serijski da ga proizvode pre sedam meseci. Nadaju se da će osvojiti tržište. Imaju sve papire o ispravnosti. Kad probamo, da se javimo.

 Čudo za potenciju

 Ubrzo smo probali belmuž, vruć, koji su za goste, u velikom bakraču, pripremili vremešna Lenka Žikić iz Balta Berilovca i njen unuk Danijel iz Knjaževca. Čuli smo i kako se delikates priprema, u kojoj srazmeri se mešaju mlad sir i projino brašno. Čini se prosto, a nije. Veoma je ukusno, zdravo i kalorično. Od Ljiljane Mihajlović čuli smo i priču o specijalitetu još starijem od belmuža. To je mačun, a potiče još iz 15. veka. Kažu, pravo čudo za potenciju. Pravi se od tucanog kokičara, suve paprike, oraha i jedne travke. Sve se tuca u avanu, a tajna je u travci i proceduri spravljanja. Delikates može da se dobije, recept nikako. Tajnu ne želi da oda ni Ljubinko Živković iz Knjaževca koji odavno proizvodi prirodnu travaricu „sante“ od lozove rakije i eteričnog ulja 27 lekovitih travki sa Stare planine.

U svemu ovom će uskoro uživati i turisti. I Balta Berilovac se sprema da ih dočeka. Već su se javili meštani koji su zainteresovani da svoje kuće, u duhu starog graditeljstva, urede propisno. Dragica Jocić kaže da će biti odobreni i povoljni krediti. U zaseoku Minići biće obnovljene stare kuće petorice braće Minića. Biće obnovljena i stara vodenica Minića na Trgoviškom Timoku. Najpreduzimljiviji među njima Jovan već je podigao mini-elektranu, i ima i svoje privatno preduzeće u Pirotu. Boban Lazarević, Jovanov školski drug i radnik u Jovanovom preduzeću, brine o imovini prijatelja u ovom selu. Pričao nam je o Minićima i njihovoj velikoj staroj vodenici dok je, istovremeno, pripremao jagnjeću čorbu u kotliću na verigama .

Profesor Stanković rekao nam je da je, prema njegovoj stručnoj proceni, Stara planina u velikoj prednosti nad mnogim našim planinama. Ima mnogo posla za istraživače njene tradicije i njenih neslućenih mogućnosti. Samo da se što pre vrate odseljeni. Đurđevdanska „Molitva pod Midžorom“ je i njima upućena. 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.