Sreda, 17.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Preminuo Draško Ređep

Preminuo Draško Ređep
(Фото принтскрин Јутјуб)

Draško Ređep, književnik, filmski poslenik, kritičar, jedan od najvećih srpskih erudita, preminuo je juče u Novom Sadu u 84. godini, saopštio je njegov izdavač, vlasnik novosadske izdavačke kuće „Prometej” Zoran Kolundžija, prenosi Tanjug.

Draško Ređep je radio kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Dugogodišnjim prisustvom na srpskoj i jugoslovenskoj literarnoj sceni ostavio je značajan trag i smernice za nova tumačenja naše i regionalne književnosti i njene istorije. Dobitnik je mnogih društvenih priznanja, dajući doprinos afirmaciji i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na našim prostorima. Od 2011. godine bio je glavni urednik Književne opštine Vršac i višegodišnji predsednik za dodelu nagrade Vukove zadužbine za umetnost, aktivan u književno-izdavačkoj delatnosti.

Dve godine je bio u žiriju NIN-ove nagrade tokom koje su laureati bili Miloš Crnjanski i Danilo Kiš, 1971. i ­1972. godine. Objavio je knjige „Antologija Crnjanski”, „Poslednja večera”, „Minuli mrak” (ogledi), „Antologija Tišma”, „Kojih nema”, „Srpski sever”, „Skela miruje, Azija putuje”, i druge. U okviru Književne opštine Vršac i izdavačke kuće „Prometej” iz Nov­og Sada, Draško Ređep bavio se istraživanjem domaće književnosti i mnogih pisaca koji je omeđuju, često izvan fokusa savremenog čitališta.

Godine 2017. o njemu je snimljen dokumentarni film „Svetionik kroz maglu ravnice”, u produkciji Kulturnog centra Novog Sada, reditelja Dušana Stojanovića. Svojim esejističkim knjigama, poput „Poslednje večere”, Ređep je dao doprinos impresionističkoj kritici i sagledavanju ličnog života i dela srpskih pisaca.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милан Тодоров
За Д.З.... Јасно је да у култури не може да се повлачи подела између провинције и центра.
Milan Todorov
Draško Ređep je dokaz da Srbija nema unutrašnjost.
Д. З.
Шат Вам то значи да "Србија нема унутрашњост"? Има лои, онд, "Србија спољашњост"?
Бошко Томашевић
Српски север устину тугује за једним од највећих српских ерудита 20. века али, изгледа - судећи по нултој сућути израженој поводом вести о Ређеповој смрти - нико са српског југа нити ико са српског запада. Тамошњи писци су, сва је прилика, довољни чланови сопствених кланова почесто почаствовани наградама српског севера. Драшко Ређеп, човек културе и особитог есејистичког шарма, беше од оних уважених читалаца књига који, како Жил Леметр рече за свог колегу критичара Бринетјера, "док чита једну књигу он мисли на све књиге које су написане". Таквих критичара српска књижевна критика није имала у изобиљу који би олако себе укидао. Зато, памтимо по књижевном добру и ширини војвођанских видика Драшка Ређепа.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.