Šekspir stigao u Dubai
Specijalno za „Politiku”
Dubai – Posle uspešne turneje kroz tridesetak domaćih, ostrvskih gradova, poslednjeg dana januara, Englesko putujuće pozorište prešlo je granicu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tako je, sa gostujućom predstavom, klasičnim komadom „Otelo” Vilijama Šekspira, bukvalno otpočela ovogodišnja pozorišna sezona u zgradi opere, u starom delu Dubaija.
Priča stara više od četiri stotine godina, isprepletana pitanjima rasizma, ljubavi, ljubomore, izdaje, predrasuda i osvete, u režiji Ričarda Tijmena, igrana je tri dana zaredom (matine i večernje predstave) na pozornici ekskluzivnog zdanja sa potpisom danskog arhitekte Janusa Rostoka i vodeće domaće kompanije Emar.
Šekspirovog „Otela”, oko kojeg se i dan-danas vode diskusije da li je to „bardova najveća tragedija, džinovske snage” dramaturg Tijmen, koji je na čelu gostujuće umetničke družine od 2016. godine, osavremenio je, hrabro modifikujući neke delove sa potpuno drugačijom početnom scenom, a da ništa nije izgubljeno od glavnog dela. Pohvale i dobre kritike koje su, potom, usledile za režiju, izvrsnu glumu i scenografiju bile su, svakako, ekskluzivna ulaznica za prvi nastup jednog Šekspirovog dela u ovom delu sveta.
Bezvremenski „Otelo” iz pera genijalnog „barda iz Ejvona” kao i prvi ulazak u Dou (Dhow), kako još zovu zgradu opere građenu po izgledu na tradicionalni čamac korišćen u davna vremena za prevoz voća i sveže vode po Crvenom moru i Indijskom okeanu jednostavno se ne propušta. Karte koje isključivo važe za ulazak moraju biti odštampane na kompjuteru, a koštaju od 9.500 do 38.000 dinara za VIP ložu. Tu i tamo kuća „časti” specijalnom ponudom, sa ograničenim brojem, kada može da se kupi mesto i za 4.300 dinara.
Tijmenova interpretacija „Otela” koju je ovdašnja publika posle dva i po sata ispratila duplim aplauzom je nešto, po prvim kritikama, između tragedije i trilera. Ali, svakako komad „koji uznemiruje i uzbuđuje”. Glavna ličnost je Crnac, koga igra Viktor Oshin (27), Musliman u konzervativnoj, rasističkoj i ženomrzačkoj sredini Venecije, a da bi preživeo i napredovao, pritajen, oko vrata nosi lanac sa krstom.
Otelo, atletske građe, čim je sa Dezdemonom stupio na scenu, čiji su glavni dekor polukružno pobodene svetleće cevi što asocira na otvoreni kavez, prostro je obredni tepih i, dok su tako klečali zajedno, vezao joj maramicu oko ruke („njegova veza sa prošlošću”), tiho šapućući molitvu islama tokom ceremonije venčanja.
Pozornica ovog savremenog, višenamenskog, luksuzno opremljenog pozorišta koje se lako može „pretvoriti u koncertnu dvoranu, podijum za venčanja i svakojake proslave i svetkovine”, savršenog ozvučenja i besprekorne rasvete, sa tehnički najmodernijom opremom 21. veka, osmišljena je da bude domaćin različitim vrstama umetničkih žanrova, događaja i izvođačkih stilova. Gledalište ima dve hiljade mesta, na tri nivoa sa balkonima i još nije zabeležen slučaj (ili se bar prećutkuje) da je neko iz publike platio kartu za najjeftiniji „bronzani” red, a premestio se, samoinicijativno, na drugo mesto, bliže, da bolje vidi.
I kao što je neposredno po otvaranju glamuroznog zdanja, pre tri godine, izjavio njegov prvi direktor Džasper Houp (49), u gradu kao što je Dubai, zgrada opere je nešto drugačija i sasvim nova za ovdašnji svet.
Smeštena nedaleko od džinovskog simbola grada, Burdž Kalife, preko puta muzičke fontane i licem okrenuta najvećem trgovačkom centru Dubai molu, blistave staklene konture „usidrenog broda sveopšte kulture” svojevrstan su podsetnik na ona vremena procvata kada se u ovom kraju naveliko trgovalo biserima.
Prva Kraljevska operska kuća u regiji podignuta je 2011. godine u prestonici Omana, u Muskatu. Dubajčani su dobili svoju tek pet godina kasnije, 2016. Imali bi je, možda, i nešto ranije da iznenada nije, u 65. godini, preminula Zaha Hadid, čuvena britanska arhitektica, iračkog porekla kojoj je sa kolegom Patrikom Šumaherom bilo povereno projektovanje „Sedam bisera”, prve kulturne četvrti u delu Krika koji ide uz Persijsko more. „Kraljica krivina”, prva žena koja je dobila prestižnu „Pricker” nagradu za arhitekturu imala je, kažu, sjajnih ideja za budući izgled ne samo zgrade opere, pozorišta, umetničke galerije i škole već čitavog kompleksa smeštenog na dve veštački uzdignute pustinjske dine.
Nekako u isto vreme, pričalo se, ponestalo je para za dalju razradu projekata. Vremenom za Operu je nađena nova lokacija, sadašnji centar, Downtown Dubaija. Svečano je otvorena za javnost u ugovoreno vreme 31. avgusta nastupom operske zvezde Plasida Dominga. Prvu sezonu u „Dou” obeležili su Bizeova opera „Lovci na bisere”, mjuzikl „Priča sa zapadne strane” i koncert domaćeg pevača Huseina el Jasmina.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


