Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Plavo-beli” savez opasan rival „kralju Bibiju”

Prve ankete pokazuju da koalicija bivšeg šefa izraelskih odbrambenih snaga Benija Ganca i Jaira Lapida može dobiti više mesta u Knesetu od Likuda Benjamina Netanijahua
„Plavo-beli” savez opasan rival „kralju Bibiju”
(Д. Стојановић)

Uprkos najavama da bi mogao biti i zvanično optužen za korupciju, izraelski premijer Benjamin Netanijahu od četvrtka uveče više nije izraziti favorit na vanrednim parlamentarnim izborima 9. aprila. Lider Likuda, koji je skoro 13 godina premijer, dobio je pred istek roka za predaju izbornih lista najozbiljniju konkurenciju – „Plavo-belu” koaliciju, nazvanu po bojama izraelske zastave.

Predizborno udruživanje bivšeg šef izraelskih odbrambenih snaga Benija Ganca, Jaira Lapida, predsednika stranke Ješ Atid (Ima budućnosti), Moše Jalona, bivšeg ministra odbrane, i nekadašnjeg komandanta vojske Gabija Aškenazija odjeknulo je kao prava bomba.

Sada je mnogima jasno zašto je izraelski premijer iznenada u četvrtak odložio odlazak u Moskvu na razgovore sa Vladimirom Putinom za sledeću sredu. Netanijahu je čekao ishod razgovora svojih najvećih izazivača Ganca i Lapida, jer zna da ako se ujedine postoji opasnost da mu pomrse račune u nameri da osvoji još jedan premijerski mandat i tako bude najdugovečniji šef izraelske vlade.

U prvom TV obraćanju na kojem je predstavljen „Plavo-beli” savez, Beni Ganc je poručio: „Nešto ne valja u poslednjoj deceniji. Izrael je izgubio svoj put. Umesto razdvajanja, mi nudimo jedinstvo. Umesto ekstremizma, nudimo patriotizam, umesto podsticanja na mržnju – pomirenje.” Ako pobede na izborima, koalicionim sporazumom je predviđeno da Ganc bude u prvom delu mandata premijer, a da ga posle dve i po godine na tom položaju nasledi Jair Lapid.

Izraelski premijer je odmah napao svog glavnog rivala na predstojećim opštim izborima, bivšeg komandanta vojske Benija Ganca, ali i druge vođe novoformiranog saveza partija levog centra, optuživši ih da su levičarski generali koji se pretvaraju da su desničari.

Netanijahu, koji je u međuvremenu na svoju predizbornu listu stavio tri krajnje desničarske organizacije, „Jevrejski dom”, „Nacionalna zajednica” i „Jevrejska moć”, od kojih ova poslednja baštini radikalnu ideologiju američkog rabina Meira Kahana, ubijenog u Njujorku 1990, poručuje da će se lideri novoformiranog saveza posle izbora oslanjati na arapske partije koje ne samo da ne priznaju državu Izrael već žele da je unište.

„Izrael je već video takav scenario levičarskih generala kada je premijera Jicaka Rabina 1995. ubio religiozni jevrejski nacionalista koji se protivio njegovoj politici mira sa Palestincima, nakon što je godinu dana ranije potpisan mirovni sporazum iz Osla sa Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO). Ili 1999, u vreme Jehuda Baraka, kada je započela Intifada. Dobili smo bombe u autobusima i više od 1.000 poginulih”, naglasio je Netanijahu i dodao da situacija u Izraelu nikada nije bila bolja diplomatski, podsetivši na jačanje veza s arapskim zemljama i odluku SAD da premeste svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Prve ankete već pokazuju da bi „Plavo-bela” koalicija mogla da bude dobitna izborna kombinacija da se sa premijerskog trona skine „kralj Bibi”, kako pojedini mediji zovu Netanijahua. Anketa TV Kanala 12 pokazuje da „plavo-bela lista” može dobiti 36 mesta u Knesetu, a Likud 30 od ukupno 120. Ispitivanje kanala 13 predviđa da novoosnovani savez dobije takođe 36 poslaničkih mandata, a Likud 26. A rezultati treće ankete su 35 poslanika za plavo i belo i 32 za Likud. Na pitanje koga bi više želeli za premijera, 37 odsto ispitanika je odgovorilo Netanijahua, dok je samo jedan procenat manje rekao da bi im više odgovarao Ganc ili Lapid.

Iako vlasti i opozicija u izbornoj kampanji potežu osetljive nacionalne teme, poslednje istraživanje javnog mnjenja koje prenosi „Džeruzalem post” pokazuje da samo 11 odsto birača kao prioritetno pitanje vidi izraelsko-palestinski sukob. Po anketi, 32 odsto građana na izborima u prvi plan stavljaju visoke troškove života, a 26 odsto  sigurnost i borbu protiv terorizma.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Петар Јовановић
Ako se država koja pod okupacijom drži 3 miliona ljudi bez osnovnih ljudskih prava (jedno od tih prava je da imaju državljanstvo i da mogu da glasaju na izborima) već 52 godine može nazvati demokratija, onda da.
pera
Izraelci su u istom problemu kao i mi, cim se malo opuste i cim krenu da popustaju muslimanskim teroristima krecu ratovi i ubijanje nevinih gradjana. Zelim Izraelu jedinstvo i snagu u borbi protiv naveceg zla danasnjice a nadam se da cemo mi u skorije vreme da shvatimo u kolikom smo problemu i da pocnemo da se borimo protiv terorizma koji je kod nas uzeo maha!
Бранислав Станојловић
Па шта? То је ЈЕДИНА демократска земља у том делу света!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.