Strah od ruskih hakera
Kako se približava glasanje u svim državama Evropske unije za Evropski parlament kreće i nova-stara medijska histerija o ruskim hakerima koji, navodno, već imaju strategiju kako će i koga napasti.
„Fajnenšel tajms” tvrdi da ruski hakeri ubrzano i masovno intenziviraju pripreme za sajber-napade na izborni proces koji će se održavati od 23. do 26. maja i da zvaničnici EU i tehnološke kompanije moraju što pre da planiraju odgovor.
Anders Fog Rasmusen, nekadašnji generalni sekretar NATO-a, a sada savetnik ukrajinskog predsednika Petra Porošenka, nedavno je rekao da će Rusija koristiti sva moguća sredstva kako bi poremetila predstojeće izbore za EP i da će ona biti „najveći maligni faktor”. On tvrdi da će mešanje u kampanju uključivati stvaranje nemira pojačavanjem postojećih političkih podela; da to nije ideološki rat iz Rusije, nije ni levičarska ili desničarska kampanja, već kampanja koja ima za cilj podrivanje poverenja i samopouzdanja te iniciranje haosa i nestabilnosti. Dezinformacije će se širiti korišćenjem lažnih video i audio-zapisa, a Rasmusen tvrdi da pojedine evropske nacionalne vlade nemaju kapacitet da se suprotstave tim naporima.
Doprinos borbi dao je i Evropski savet za međunarodne odnose analizom „Evropski izbori 2019: kako antievropski plan podrazumeva slamanje Evrope i šta se može učiniti da se to spreči”. Na pedesetak stranica fokus je na unutrašnjim neprijateljima koji su „oružje Kremlja”.
I sam predsednik Evropskog saveta Donald Tusk je pozvao na ujedinjenje u borbi protiv „spoljnih antievropskih snaga koje otvoreno ili tajno nastoje da utiču na demokratske izbore Evropljana, kao što je bio slučaj sa bregzitom i jednim brojem izbornih kampanja u Evropi”. Čak je i ruski premijer Dmitrij Medvedev pre nedelju dana u Luksemburgu komentarisao ove navode rečima: „Još nije ni bilo izbora, a već smo sumnjivi. Iskreno, to je glupost, paranoidna glupost – sumnjati na nekoga iako se događaj još nije zbio.”
Izuzev u Estonije, koja je elektronsko glasanje uvela 2005. godine i od tada se izbori delom sprovode preko interneta, glasanje u ostalim državama se odvija na klasičan način, pa se i prebrojavanje glasova radi ručno. Zanimljivo je da se Estonci do sada nisu žalili da su se ruski hakeri mešali u njihove izbore, ako išta – vežbe radi.
Ipak, u ponedeljak je Estonska obaveštajna služba u posebnom izveštaju upozorila da će Rusija ove godine verovatno pokušati da utiče na izbore u Evropskom parlamentu, da će nastaviti s obaveštajnim radom i operacijama uticaja protiv Zapada, kao i sa pripremama za oružani sukob sa NATO-om. U izveštaju na 70 stranica predviđaju se aktivnosti i ciljevi ruskih obaveštajnih službi: ciljaće evropske parlamentarne izbore u maju, s verovatnim fokusom na veće države članice Nemačku, Francusku i Italiju, u kojima se mogu nadati da će imati najveći uticaj na sastav evropskog parlamenta u narednih pet godina.
Mik Maran, autor izveštaja i generalni direktor estonske spoljnoobaveštajne službe, tvrdi da će Rusi hteti da obezbede što više proruskih i evroskeptičnih poslaničkih mandata. U evropskim državama se odvija oštra borba za pridobijanje građana između poslaničkih grupa, a pokušava se povećati i izlaznost koja je tradicionalno niska na izborima za Evropski parlament. U odnosu na glasanje 1979, kada je na izborima učestvovalo 64 odsto glasača, na poslednja dva glasanja je izašlo svega oko 43 odsto. Pri tome, u Slovačkoj je pre pet godina glasalo svega 13 odsto, u Češkoj 18, a Sloveniji 25 odsto. Odziv evroskeptika je takođe bio značajno veći od evrocentrista.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


