Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Godina bez leta” u Bitef teatru

„Godina bez leta” u Bitef teatru
Са пробе „Година без лета” (Фото: Матија Јовановић)

Predstava „Godina bez leta” autorskog trojca Dušan Murić, Jovana Rakić, Marko Milić uzbudljiv je umetnički i producentski poduhvat Bitef teatra i Stanice servisa za savremeni ples. Premijera je večeras od 20 sati na sceni Bitef teatra. „Godina bez leta” bavi se temama romana „Frankenštajn – moderni Prometej” Meri Šeli.

Reč je o predstavi u kojoj zajedno rade i nastupaju plesačice i plesači okupljeni oko Bitef dens kompanije i nezavisne plesne scene u Beogradu. Kostimograf je Đorđe Tešić, kompozitor Bojan Palikuća, video-art uradili su Jovan Nedeljković, Marko Bogunović, Marta Mandić…

– Predstava objedinjuje rad tri autora nezavisne scene, različitih poetika i rukopisa, ali sličnog odnosa prema temi kojom se bave i sličnih senzibiliteta kada je u pitanju pravac razvoja plesne scene, njena estetika i forma. Balansirajući između svedenog i raspuštenog pokreta, fiksiranog materijala i improvizacije, oni grade zanimljivu scensku strukturu. U polju potpune umetničke slobode, radeći na predstavi, autori i izvođači pružaju otpor ideji savršenstva, uspeha i nužnog kreiranja proizvoda poželjnog na tržištu, već propituju svoje  ideje, zamisli i stavove o umetničkom delovanju, podstičući na taj način inventivnost i kreativnost svojih izvođača – kaže Jelena Kajgo, umetnički rukovodilac Bitef dens kompanije.

U predstavi „Godina bez leta” igraju: Nemanja Bošković, Ana Zagorac Ignjatović, Katarina Ilijašević, Miloš Janjić, Jana Milenković, Nina Pantović, Miona Petrović, Tamara Pjević, Danka Sekulović, Hristina Šormaz, Boris Vidaković, Nikola Živković.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

pjer
U starom Rimu u doba imperije priređivale su se takozvane ludi scenici, posveće pozorišnim komadima; broj pozorišnih komada rastao je sve do 354 godine naše ere, ali to nije podrazumevalo i razvoj rimske drame, naprotiv drama je propadala, dok je pozornica prosperirala. Originalne drame sada su više pisane za čitanje nego za scenu. Zbog naglaska na glumi i scenografiji, a ne na zapletu i misaonosti, drama je postepeno prepuštala scenu mimama i pantomimama. Mima je imala malo dijaloga, birala teme iz priprostog života i uglavnom se svodila na mimiku...Kako su igre u cirkusu i amfiteatru sve više ogrubile ukus publike, rimska drama je poginula u areni – zamenila ju je pantomima. Nismo li i mi danas u istom procesu? Samo što umesto cirkusa i amfiteatra, umesto gladijatora imamo raznorazne "farme" i "zadruge", gde ukus još žešće propada...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.