Centralni plato pešacima, saobraćaj na obod
Kada je početkom februara obznanjeno pobedničko rešenje za budući izgled Savskog trga, nadležni su najavili da će preporođen trg biti završen do jeseni. Već tada je bilo prilično jasno da je to teško ostvarivo jer do početka obnove sledi mnogo sitnih, a važnih koraka kada je reč o dokumentaciji, dozvolama, raspisivanju tendera... Sada je već očigledno da građani od jeseni neće šetati preuređenim trgom, ali jedan bitan korak ka njegovom sređivanju je načinjen.
Komisija za planove Ministarstva građevinarstva usvojila je konačno rešenje za preuređenje Savskog trga. Ovo rešenje oslanja se na pobedničko sa međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog konkursa za uređenje Savskog trga i skvera na uglu Karađorđeve i Travničke ulice, na kome je pobedio španski tim Marka Fenvika i Havijera Iribarena. Oni su budući Savski trg zamislili kao zeleni kružni točak. Osnovne zamisli španskog tima ostaju, ali konačno, razrađeno rešenje donosi i tri velike promene. Dve glavne tiču se budućeg položaja tramvajskih šina i pozicije spomenika Stefanu Nemanji.
Kako navodi glavni gradski urbanista Marko Stojčić, izmene nisu drastične u odnosu na nagrađeno pobedničko rešenje.
– Kada je reč o šinama, one neće prolaziti kroz centralni deo trga, nego će, kao i ostali saobraćaj, biti izmeštene po obodu trga. Tako će centralni deo u potpunosti moći da se oblikuje kao pravi trg a zbog pozicije na kojoj se nalazi, taj trg postaće ako ne najznačajniji, sigurno drugi najznačajniji u glavnom gradu posle Trga republike – ukazuje Stojčić.
Budući spomenik Stefanu Nemanji će, kako je i planirano, biti postavljen, ali, dodaje Stojčić, ne u centralnom delu trga ispred ulaza u doskorašnju Glavnu železničku stanicu, već malo udesno gledano iz pravca Nemanjine. Pogled ka trgu sa vrha Nemanjine i daljeće pucati ka zdanju stanice, koja će biti preuređena u muzej.
Jedna od izmena u odnosu na nagrađeno rešenje je i što se sada zna i pozicija buduće metro stanice za planirane prve dve linije koje će se ukrštati upravo na Savskom trgu. Ni ta stanica neće biti na centralnom delu trga, nego, kako kaže Stojčić, po obodu. Ostavljena je mogućnost da se, kada bude rađeno konačno rešenje za metro, stanica pomeri koji metar levo ili desno da ne bi poremetila dešavanja na trgu.
Sve ostalo što je pobedničko rešenje za Savski trg predvidelo – ostaje.
Ovaj kružni pločnik biće prostrana pešačka zona sa velikom pozornicom ispred zdanja doskorašnje Glavne železničke stanice. Saobraćajnice premeštene na obod trga od centralnog dela odvajaće krošnje gustog kružnog drvoreda i zelenilo. Ideja ovog rada je da se povežu dve celine, staro i novo, tradicionalni Beograd i Beograd budućnosti.
Obeležje osnivaču srpske države, koje će biti naknadno postavljeno, biće visoko 28 metara.
Kada počnu radovi, sa Savskog trga, koji je godinama haotična prestonička saobraćajnica, treba ukloniti autobusku okretnicu, koja će, kako je ranije najavljivano, biti preseljena kod Mostarske petlje. Treba ukloniti i plato na kome se trenutno nalazi obeležje žrtvama rata i braniocima otadžbine 1990–1999. ispred Bolnice „Sveti Sava” i ispred zgrade Doma invalida. Jedan od najvećih izazova za majstore svakako će biti izmeštanje saobraćajnica iz centra trga na njegov budući kružni obod.
Korunovićeva međuratna lepotica i dalje na čekanju
Preuređenje čeka i doskorašnju Glavnu železničku stanicu, koja će biti institucija kulture, najverovatnije kuća Istorijskog muzeja Srbije iza kojeg bi trebalo da se podigne i galerija. Palata Pošte u Savskoj postaće komercijalni, obrazovni ili objekat kulture. Jedna od većih nedoumica je da li će ovim objektima biti vraćen izvorni izgled, pre svega Pošti, prvobitno podignutoj prema zamisli Momira Korunovića. Ona je između dva rata bila jedno od najlepših zdanja prestonice, ali njenu raskoš su uništile bombe i posleratna „rekonstrukcija”. Kao i ona, ni Glavna železnička, koja je spomenik kulture, danas nije u izvornom obliku jer su na njoj u pravcu Karađorđeve pre više decenija srušene dve kule. Na trgu će ostati i zdanja Bolnice „Sveti Sava”, Doma invalida i nekadašnji hotel „Petrograd” kome, kao i Pošti i Glavnoj železničkoj, nije očuvan izvorni izgled.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


