SUMORNA PREDVIĐANjA - Rashlađivanje će biti privilegija bogatih
Dok Evropa ovog leta obara temperaturne rekorde, ekstremne vremenske prilike, sa temperaturom iznad 40 stepeni, uobičajene su za Bagdad i druge gradove Iraka. Međutim, za razliku od Evropljana, većina Iračana ne može sebi da priušti rashlađivanje klima uređajima, kako zbog krize sa električnom energijom, tako i zbog siromaštva koje im ne dopušta da nabave ni agregate ni klime, prenose podgoričke Vijesti.
Da ovo nije samo problem stanovnika Iraka, već da je nejednakost u mogućnostima rashlađivanja globalni problem koji će biti sve izraženiji kako temperature rastu, stručnjaci uveliko upozoravaju. Irak je u izveštaju Instituta Ist-vest i Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja označen kao „jedna od klimatski najosetljivijih država na Bliskom istoku”. Navodi se da se klimatske promene manifestuju u produženim vrelim talasima, nestalnim padavinama, temperaturama iznad proseka”, i predviđa se da će se prosečna godišnja temperatura u zemlji povećavati za dva stepena Celzijusova do 2050.
Slično je intoniran i izveštaj Ujedinjenih nacija koje upozoravaju da se svet kreće ka „klimatskom aparthejdu”, u kojem će bogati plaćati da izbegnu ekstremne vrućine, glad i sukobe, dok će ostatak sveta biti ostavljen da pati.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), bezmalo 2,8 milijardi ljudi živi u državama sa prosečnom dnevnom temperaturom iznad 25 stepeni, a manje od deset odsto njih ima klima uređaj. Agencija predviđa da će do 2050. 1,9 milijardi ljudi koji žive u državama sa velikim vrućinama biti bez pristupa rashladnom uređaju.
Navodi se da je samo u Evropi vreli talas 2003. izazvao dodatnih 70.000 smrtnih slučajeva širom kontinenta. IEA procenjuje da manje od pet odsto evropskih domaćinstava ima klima uređaj, ali i da bi klimatizovanje moglo da postane jedan od glavnih pokretača globalne potražnje za strujom u narednim decenijama.
Porast temperature uticaće i na način na koji radimo, pa će se tako, prema proceni Međunarodne organizacije za rad, broj radnih sati do 2030. smanjiti za 2,2 odsto.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


