Džej Lo u službi turskog turizma
U situaciji kada se turska privreda suočava sa mnogim ekonomskim izazovima, vlada pokušava da privuče što veći broj stranih turista, i to onih sa što dubljim džepom, kako bi popunila državnu kasu. Prema poslednjim procenama, ova godina će biti rekordna, pošto se očekuje, ako se nešto nepredviđeno ne desi, pedeset miliona stranih gostiju, deset odsto više nego lane.
Da bi se postigao taj cilj, pokrenuta je snažna propagandna mašinerija u nastojanju da se privuče što veći broj gostiju. Ako sve bude teklo po planu, gosti bi u zemlji trebalo da ostave četrdeset milijardi dolara.
Pored klasične propagande, u kampanju su upregnuta i mnoga poznata imena. U Antaliji, nezvaničnoj turskoj turističkoj prestonici, nedavno je nastupila poznata američka pevačica, a povremeno i glumica Dženifer Lopez. Nju su, naravno, mogli da gledaju i slušaju samo probrani gosti, ali su njene golišave fotografije preplavile turske medije. Džej Lo je, kako je izjavila, oduševljena Turskom, to jest Antalijom. To je očigledno bio unapred dogovoreni propagandni potez, efektniji od svake druge reklame. Koliko su koštala ta njena dva sata, nije saopšteno, ali sigurno će se isplatiti. Ona nije usamljena. Pre nje su gostovali Elton Džon, Riki Martin, Enrike Inglesijas, nedelju mode je organizovala hirovita bogatašica Paris Hilton, dok je Samuel Eto, poznati fudbaler koji je nekada igrao i u Turskoj, u Antaliji nedavno okupio fudbalsku elitu. To su događaji o kojima se danima priča i piše, što bez sumnje, privlači nove goste i to one, kako se nadaju domaćini, koji imaju više novca.
Turska je već turistička velesila. Po broju gostiju je na sedmom mestu na svetu, ali po prihodima je tek na 14 poziciji. Vlada sada pokušava da privuče turiste koji će ostavljati više para.
„U toku je kampanja za privlačenje ’kvalitetnih’ stranih turista koji će u Turskoj u proseku ostavljati po hiljadu dolara. Dosad su oni trošili 700 dolara”, ističu u Ministarstvu za kulturu i turizam. U privlačenju novih gostiju, kako se nadaju, značajnu ulogu treba da odigra i „verski turizam”, to jest mnogobrojni istorijski i verski spomenici koji izazivaju znatiželju pripadnika raznih veroispovesti.
Igrom istorijskih okolnosti na prostorima Turske nalaze se mnogi spomenici koji su obeležili krvavi randevui dve civilizacije: zapadne i istočne, odnosno hrišćana i muslimana. To je vidljivo na svakom koraku: u Istanbulu, to jest Konstantinopolju, Izmiru to jest Smirni, Jedrenu, to jest Adrijanopolju... To potvrđuje i Aja Sofija, koju svojataju i hrišćani i muslimani, iako je ona vizantijska crkva, preko puta nje je Plava džamija, jedina na svetu koja ima šest minareta, u Jedrenu je džamija Selimije, koju je projektovao najpoznatiji osmanski arihitekta Mimar Sinan, inače poreklom Grk iz Kapadokije, zatim crkva Sv. Nikole u Antaliji, Sinagoga u Manisi, tu je Jermenska patrijaršija...
Najnovija kretanja u turizmu potvrđuju da je Turska prebrodila krizu koja je usledila posle obaranja ruskog vojnog aviona na granici prema Siriji krajem 2015. godine. Vladimir Putin je tada stavio rampu na čarter letove ka Turskoj, dok zapadni turisti u takvoj situaciji nisu hteli ništa da rizikuju i počeli su da zaobilaze Tursku, pogotovo posle nekoliko terorističkih napada u Istanbulu i Ankari.
Tursku je u 2016. godini posetilo svega 25 miliona gostiju, dvanaest miliona manje nego prethodnih dvanaest meseci. Tržište je počelo da se oporavlja posle izvinjenja predsednika Tajipa Erdogana Moskvi zbog oborenog aviona. Prošle godine u Turskoj je boravilo 39 miliona stranih turista, koji su ostavili 29 milijardi dolara. Oni su većinom stigli iz Rusije, Nemačke, Britanije i arapskih zemalja. U Ankari se nadaju da će stotu godišnjicu proglašenja republike, koja pada 2023, dočekati sa 70 miliona stranih gostiju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


