Status Kosova po ugledu na Farska Ostrva

U poslednje vreme svedoci smo sve učestalijih pritisaka da se hitno intenzivira dijalog Beograda i Prištine u cilju postizanja sporazuma o „potpunoj normalizaciji odnosa”. Štaviše, sa Zapada se sve otvorenije govori o tome da bi ishod tih razgovora trebalo da bude „uzajamno priznanje” Srbije i Kosova – kao da Srbiji znači nešto što će je vlasti u Prištini priznati kao suverenu državu. Pored toga, primetno je da je pitanje Kosova sada odvojeno od evropskih integracija Srbije, tako da se više ne govori o tome da bi priznanje Kosova omogućilo Srbiji ubrzano pristupanje Evropskoj uniji.
Priznanje tzv. države Kosovo bi za Srbiju bilo neprihvatljivo iz niza nacionalnih, istorijskih, identitetskih, kulturnih, verskih i drugih razloga. Osim toga, posmatrajući u budućnost, priznanje Kosova od Srbije širom bi otvorilo vrata za stvaranje „velike Albanije” u našem neposrednom susedstvu – a to bi onda dugoročno predstavljalo neprihvatljiv bezbednosni rizik za Srbiju, kao i za ceo region. Na tome bi uvek valjalo insistirati na početku i kraju svakog razgovora o Kosovu.
S druge strane, nastup Srbije u razgovorima o Kosovu ne sme biti samo baziran na negativnom pristupu (tj. na tome šta nećemo) već mora ponuditi predlog o tome šta Srbija predlaže kad je reč o tom pitanju. Zato sada treba pokazati mudrost i predložiti okvir za pravnoobavezujući sporazum sa Kosovom koji će sa jedne strane zadovoljiti minimum naših državnih i nacionalnih interesa, a sa druge neće unapred biti neprihvatljiv za velike zapadne sile.
Rešenje koje bi po autoru ovog članka imalo prilično smisla moglo bi biti uspostavljeno po ugledu na status Farskih Ostrva – koja imaju poseban status u okviru Kraljevine Danske sa punim samoupravnim nadležnostima da samostalno uređuju gotovo sve oblasti od značaja za njihove građane, osim određenih pitanja koja su ostavljena u nadležnost Kraljevini Danskoj (npr. promene ustava, pitanja državljanstva, spoljna, bezbednosna i odbrambena politika, monetarna politika). Sva druga pitanja, koja nisu rezervisana kao nadležnost Kraljevine Danske, Farska Ostrva mogu uređivati svojim zakonima i drugim propisima.
Pored toga, Farska Ostrva su i član određenih međunarodnih organizacija, a mogu imati i svoja predstavništva u drugim državama. Interesantno, iako je Danska članica EU, Farska Ostrva nisu deo unije. Takođe, Farska Ostrva imaju poseban sporazum o jedinstvenom tržištu sa Islandom, kao i posebne sporazume o slobodnoj trgovini sa Turskom, Švajcarskom i Norveškom. Farska Ostrva imaju i svoje sportske reprezentacije koje samostalno nastupaju na međunarodnim takmičenjima, kao i posebni međunarodni telefonski kod (+298), posebnu ekstenziju za internet domene (*.fo), te posebne oznake u međunarodnom bankarskom i poštanskom prometu.
Iako se naravno nijedno rešenje ne može potpuno preslikati na slučaj Kosova, Srbija bi sličan status mogla priznati Kosovu – gde bi Kosovu bio priznat suverenitet koji bi bio ograničen određenim pravima Srbije. Ta prava bi se, pre svega, odnosila na (1) posebne i direktne veze sa Zajednicom srpskih opština koja bi morala biti uspostavljena kako je dogovoreno u tzv. Briselskom sporazumu (naročito u oblastima ekonomskog razvoja, kulture, obrazovanja, sporta, povratka raseljenih lica, itd.), (2) zaštitu srpskog stanovništva, (3) obezbeđivanje srpskih manastira i svetinja koji bi uživali ekstrateritorijalni status na Kosovu, (4) carinsku uniju Srbije i Kosova i uspostavljanje zajedničkog tržišta, (5) monetarnu uniju kroz priznanje srpskog dinara kao valute na Kosovu (pored evra), (6) članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama uz prethodnu saglasnost Srbije, i (7) pravo veta Srbije na uspostavljanje oružanih snaga Kosova, ujedinjenje Kosova sa drugim državama, te na istupanje Kosova iz ovakve zajednice sa Srbijom.
Na taj način Srbija bi zaštitila svoje osnovne interese na Kosovu i otvorila prostor za punu izgradnju partnerskih i prijateljskih odnosa sa zapadnim državama, od kojih su nam mnoge tradicionalno bile veliki prijatelji i saveznici. Takođe, stvorili bi se neophodni temelji za iskreno pomirenje i suživot Srba i Albanaca na ovim prostorima.
Advokat u Beogradu
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


