Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Gde je društvo razoreno i ko čeka Robina Huda

Da li biste verovali da 84 odsto Poljaka smatra da je njihovo društvo razoreno, a na takav način u Turskoj, koja je primila tri miliona izbeglica iz Sirije, razmišlja tek trećina građana
Gde je društvo razoreno i ko čeka Robina Huda
Незадовољство системом и политиком највеће је у Пољској (Фото EPA-EFE/Marcin Bielecki)

Ako su pesimisti u nekim zemljama mislili da je u njihovoj državi društvo najgore, a vlast odrođena od naroda, Ipsosovo istraživanje je precizno pokazalo da uvek ima gorih i da nije svaki put tačna izreka da je trava uvek zelenija u tuđem dvorištu. Da li biste verovali da 84 odsto Poljaka, za koje se tvrdi da su izvukli najveću korist od ulaska u EU, smatra da je njihovo društvo razoreno? Ili da se u Turskoj, u kojoj se nalazi oko tri miliona izbeglica iz Sirije, više od trećine stanovnika ne bi saglasilo sa ocenom da se društvo „pokvarilo”.

Uverenje većine stanovnika da žive u društvima koja su razorena nije novost, ali je opet svaka država slučaj za sebe. Nešto iznad polovine (54 odsto), oko 18.500 ispitanika u 27 država širom sveta saglasno je sa tim da je društveni sistem u njihovoj zemlji narušen. Takav stav ima neznatno manji broj ispitanika u martu ove godine (kada je istraživanje vođeno) u odnosu na kraj 2016. godine, kada ga je imalo 57 odsto.

Prošle nedelje objavljena studija otkriva da je nezadovoljstvo sistemom i politikom prisutno gotovo svuda i da je čak iznenađujuće visoko u nekim državama za koje bi se reklo da imaju „uređena” društva. Poljska (84 odsto) zemlja je u kojoj se većina građana oseća tako, a slede je Brazil i Južna Afrika (po 78), dok samo jedna četvrtina misli tako u Izraelu (25), Belgiji (25) i Saudijskoj Arabiji (24). Skoro dve trećine (63 odsto) Britanaca smatra da je njihovo društvo „slomljeno” – u odnosu na 56 odsto u 2016. godini. Kanada, koja je u vreme istraživanja bila u jeku korupcionaškog skandala u vladi Džastina Trudoa, pokazala je veliki porast ovog osećanja (za 15 odsto), a Velika Britanija u svetlu bregzita sedam.

U nekoliko država taj osećaj je drastično promenjen nabolje: to su Južna Koreja (43 odsto današnjih u odnosu na 72 odsto 2016), Italija (34 odsto u odnosu na 53 odsto pre tri godine), Meksiko (61 naspram 76). U Srbiji iznosi 63 odsto ove godine, a podataka za prethodne godine nema.

U anketiranim državama sedam od deset (70 odsto) saglasno je s tim da je njihova ekonomija organizovana tako da se sve odvija u korist bogatih i moćnih. U svim državama, izuzev Švedske, u kojoj tako misli polovina, većina ispitanika vidi ekonomiju kao „nameštenu” u korist ove „elite”. Opšti prosek ovakvog mišljenja je iznad 70 odsto širom Latinske Amerike, istočne Evrope (izuzev Poljske) i južne Evrope. Britanija je u skladu sa globalnim prosekom sa 70 odsto onih koji se s tim slažu. Meksiko (79 odsto), Mađarska (78) i Peru (78) zemlje su u kojima većina oseća da je njihova ekonomija „nameštena”, dok su Izrael (65), Malezija (57) i Švedska (50 odsto, što je ipak porast u odnosu na 41 odsto prošle godine i 39 odsto 2016) – zemlje gde najmanje ljudi to misli.

U Srbiji i Rusiji (za koju nema podatka za 2016) ovakvo mišljenje je u opadanju: ove godine – 76 odsto se izjasnilo da ekonomski sistem funkcioniše u korist bogatih i moćnih, dok je 2016. godine tako mislilo 81 odsto. Porast sumnje u ekonomski sistem je zabeležen, osim u Švedskoj, i u Japanu – ovogodišnjih 66 odsto u odnosu na 57 prošle godine – i Argentini, sa 65 odsto pre tri godine na današnjih 76 odsto.

O pitanju odnosa tradicionalnih stranaka i političara prema građanima – rezultati su poražavajući. Dve trećine (66 odsto) u svim ispitanim državama smatra da stranke i političari ne brinu o ljudima poput njih, dok se s tim stavom ne slaže samo 11 odsto. Nepoverenje u političare je najprisutnije u u Južnoafričkoj Republici (78 odsto), Meksiku (76), Francuskoj, Peruu i Španiji (svaka po 75). Švedska (50 odsto), Izrael (49) i Japan (48) zemlje su s najmanjim udelom ljudi koji veruju u to. U Velikoj Britaniji je zabeležen najveći porast: sa 58 odsto 2016, preko 57 odsto 2018, na 68 odsto ove godine.

U SAD je taj procenat „stabilan” – 67. U Srbiji je umanjen, sa 70 odsto 2016. na 65 odsto ove godine. U porastu je loše osećanje spram političara i u Nemačkoj (za sedam odsto, na današnjih 60), Kanadi (61), Japanu (48). Situacija se popravila značajno jedino u Izraelu (umanjen je za osam odsto) i Italiji (umanjen je za pet).

Globalno gledano, udeo građana koji misle da je njihovoj zemlji potreban snažan lider koji bi oduzeo od bogatih i moćnih, ostao je gotovo nepromenjen od 2016. do 2019. godine (porastao je za samo jedan bod, na 64 odsto). Ipsos je zaključio da je ovakvo mišljenje iznad proseka u svim anketiranim zemljama BRIKS-a, državama engleskog govornog područja i latinoameričkim zemljama (izuzev Čilea). Indija (80), Meksiko (79) i Peru (74) su države u kojima tako misli najveći broj ispitanika. Britanija je na petom mestu sa 70, Mađarska na sedmom sa 68, Rusija na 13 mestu sa jednim procentom više od SAD (66), a Srbija na 23. mestu sa 57 odsto. Japan (46), Švedska (41) i Nemačka (38) imaju najniže procente.

Stručnjaci ne razumeju obične ljude

Percepcija da su eksperti udaljeni od stvarnosti „običnih” ljudi najraširenija je u zemljama španskog jezika i Francuskoj. Od 2016. takav stav je porastao za dva boda na globalnom nivou, a značajnija povećanja su zabeležena u Nemačkoj (sa 46 na 57 procenata), Japanu (sa 45 na 55), Švedskoj (sa 38 na 47), Velikoj Britaniji (sa 59 na 67), Argentini (sa 67 na 75) i Južnoj Africi (sa 60 na 67). U Izraelu je zabeležen pad (sa 53 odsto pre tri godine na današnjih 40) i on je jedina zemlja koja pokazuje pad veći od pet odsto. U Srbiji je zabeležen porast stava da stručnjaci ne razumeju „čoveka poput mene” sa 52 odsto na 58.

Briga zbog migranata

U 27 anketiranih zemalja udeo ispitanih koji su saglasni s tim da poslodavci moraju da daju prednost domaćim stanovnicima nad imigrantima kada je posla malo – povećan je za četiri odsto od 2016. godine i sada iznosi 60 odsto. S nekoliko izuzetaka, nivo saglasnosti je iznad opšteg proseka širom istočne Evrope, Latinske Amerike i Azije i ispod proseka u zapadnoj Evropi i Severnoj Americi. U Srbiji je s ovom konstatacijom saglasno 82 odsto, u Maleziji i Rusiji po 81, dok je u Nemačkoj (49), Britaniji (48) i Švedskoj (34) – takav stav najmanje zastupljen.

Stav da imigranti uzimaju važne socijalne usluge od domaćih državljana ima 43 odsto svih ispitanih na globalnom nivou, što je za četiri odsto više u odnosu na 2016. Turska (67), Malezija (60) i Srbija (54) tri su zemlje u kojima je taj osećaj najviše izražen, dok je u Južnoj Koreji (32), Poljskoj (26) i Japanu (25) najniži.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Боба
Ma kakaв Робин Худ. Ко има Супер Хика нема шта да брине. Мигранти су му загарантовани све са миграцијама.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.