Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pecka puna uspomena

Pecka puna uspomena
Расула се пецка по планинским брежуљцима (Фото С. Сабљић)

Mrkonjić Grad – Oko Ćojderove glavice rasula se Pecka, naseobina mrkonjićgradske opštine. Zaseoci se privli masivima Čelinke, Ravne grede i Crvene stijene, sa jedne te Gradine, Babine i Čenića grede, sa druge strane. Privili se i ćute li ćute. Baš k’o da nikom ne daju da im dirne u uspomene i ono što je bilo juče i davno. Pre mnogo desetleća i vekova.

Selo podelila rečica Korana u koju se, samo sa Ćojderove glavice, ulivaju vode bar pedesetak vrela ko suza bistrih. A malo podalje, podno Trbovog dola, vode tri vrela teku jednoj reci – Sani ili Sani river, kako je pokrsti poznati krajiški pesnik Boro Kapetanović.

Pecka se u turskim dokumentima pominje pod nazivom Kozare. Neki kažu da su ime Pecka doneli doseljenici iz istoimenog mesta u Srbiji. Drugi opet navode da naseobina Pecka pod tim imenom postoji i u Hrvatskoj nedaleko Podravske Slatine. Hroničari pretpostavljaju da su se Srbi iz današnje Pecke tu doselili i prešli na katolicizam. Treći vele da se ovde pekla cigla pa otud ime Pecka, a ima ih koji kažu kako se ime ovog sela dovodi u vezu sa poštovanjem kulta Svete Petke.

Bez obzira kako joj je ime nastalo i to bilo pouzdano, Pecka se pominje u davnim vremenima. Još u trećem veku ovde je postojao rimski grad Sarnade do koga je vodio rimski, kasnije nazvan, Turmanski put. Njime su karavani iz Dubrovnika, preko Hercegovine i Krajine, hodili put Sremske Mitrovice.

U Peckoj je, austrougarskim popisom iz 1879. godine bilo skoro dve hiljade duša.

Pred posljednji rat Pecka je imala oko pet stotina, a danas malo više od dve stotinestanovnika. Nekada ratovi, a polovnom prošlog veka i seobe u Vojvodinu, i u Peckoj su uzeli svoje.

Obrazovati se i sticati ono bez čega se ne može i u Peckoj je značilo pričati o crkvi u kojoj su se sricala prva slova ivaspitavalo kako se postaje čovek. Sveštenici su opismenjavali odrasle, da bi trideset i prve godine prošlog veka, u Peckoj počela da radi prva škola. I to u privatnoj kući.

Prema kazivanjima mnogih, nemački rudari Sasi, još u srednjem veku u Peckoj su topili rudu nedaleko od izvora Sane. Ove tvrdnje nisu bez osnova pošto su se, na lokalitetu Rudine, sve donedavno, mogli pronaći ostaci troske i komadi metala.

Koreni mnogih poznatih ličnosti su u Peckoj. Ovde je službovao sveštenik Đorđija Grabež čiji je sin Trifko, kao član Mlade Bosne, učestvovao u atentatu na austrougraskog prestolonaslednika Franju Ferdinanda. Zaseok Grabež i danas je ponosan na Trifka, ali i na još pet sveštenika i monaha koji su rođeni u zaseoku sa samo pet dimova.

U pričama novijeg datuma neizostavna su imena braće Gojka i Duška Pijetlović, vaterpolo reprezentativaca Srbije te plivača, takođe reprezentativca Milana Vasića. U Peckoj, međutim, najradije pričaju o Gojku Ubiparipu, nekadašnjem potpredsedniku jugoslavenske i predsedniku bosanskohercegovačke vlade, te o akademiku Milanu Vasiću, osnivaču i prvom predsedniku Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske. Pod istim krovom rodne kuće akademika Vasića u svet su se otisnuli još dva njegova brata i sestra. Svi fakultetskom diplomom, a brat Slavko uz to i sa titulom doktora nauka.

Nedaleko od mesne crkve je grob tog Ile Todorovića, najbogatijeg, a onda i najmoćnijeg čeljadeta Pecke. Meštani kažu da je u tom grobu i ćup pun zlata koga, u šali to vele, zbog straha čak i od mrtvog Adžije, još niko nije čak ni pokušao otkopati.

Ovde bi da pričaju i o neimaru Bodi Simiću koji je 1858. godine, kao poverenik srpske vlade, gradio mesnu crkvu Svetog proroka Ilije, ali i o nekom Joji Mariću koji je, iz Vojvodine, gde je nadničario berući kukuruze, pešice došao u Pecku da bi, kako je govorio, malo proeglenisao sa ljudima. Doći u Pecku, a ne čuti priče o Milanu Vasiću, Trifku Grabežu, Bodi Simiću i ne videti crkvu Svetog proroka Ilije i tri vrela reke Sane, znači i ne biti u Peckoj. Ko ima sreće da čuje i vidi sve to, doći će opet. Pecka ne voli kad joj se dirne u uspomene, ali seljani su srećni kada te uspomene mogu darivati dragom gostu.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.