Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PRONALASCI

Domine od slonovače

Društvena igra nastala u Kini oko 1120. godine, a odatle su preneta u druge delove sveta
Domine od slonovače
(Фото Пиксабеј)

Domine, simpatična igra uz pomoć nekada drvenih, a u moderno doba i plastičnih pločica, s rupicama koje označavaju brojeve, popularna je i danas kao i vekovima pre.

Niko sa sigurnošću ne zna odakle tačno potiču domine. Neki smatraju da vode poreklo iz Kine, oko 1120. godine, međutim u Kairskom muzeju se nalazi egipatski set domina za koji se pretpostavlja da potiče iz doba Tutankamona oko 1355. pre nove ere.

Prve domine, za koje se pretpostavlja da su nastale u Kini, bile su duže od mlađe, zapadne varijante i izrađivane su ručno. Kinezi su poznavali dve kategorije domina – vojne i civilne. U civilnoj varijanti domina postojali su duplikati, dok su takozvane vojne bile unikati.

Prve domine su izrađivane od kostiju s identičnim rupicama napravljenim od slonovače. Domine su pravljene u setovima od po 20 do 32 komada. Varijante različitih igara koje su kasnije igrane, a i danas služe kao zanimacija u gotovo celom svetu, nastale su baš od ovih prvih kineskih domina.

Domine kao vrsta igre počele su masovnije da se koriste u 14. veku u Kini, a odatle su prenete u druge delove sveta. Prvi put su, prema istorijskim podacima, u Evropi počele da se upotrebljavaju u Italiji, gde su igrane u sudovima u Veneciji i Napulju. I ove domine su pravljene najčešće od kostiju ili slonovače, čija je osnova bila najčešće u crnoj boji, dok su oznake koje su predstavljale brojeve bile bele. Svaka domina je bila podeljena na dva jednaka dela, a na njima su se nalazile najčešće tačke koje su označavale brojeve. Oznake na dominama su bile samo s jedne strane kako bi se sprečilo varanje i gledanje u protivnikove domine.

Ova igra je stigla u Veliku Britaniju u kasnijim godinama 18. veka iz Francuske (pretpostavlja se preko francuskih zatvorenika koji su zarobljeni u ratu) i veoma brzo je postala popularna u tavernama i pabovima.

Mada se nigde u literaturi ne pominje kako se igra zvala pre njenog dolaska u Evropu, do sada su se razvile tri teorije o poreklu sadašnjeg naziva igre i sve tri upućuju na njeno evropsko poreklo.

S obzirom na to da je igra najpre stigla u Italiju, jedna od najlogičnijih teorija smatra da reč potiče od italijanskog glagola dominare – dominirati, mada je tada verovatno postojalo još reči sa sličnim značenjem.

Druga teorija vezuje poreklo reči za francuski karnevalski ogrtač s kapuljačom (franc. domino), najčešće crne i bele boje.

Prema trećoj teoriji, pretpostavlja se da je čuveni latinski fratarski pozdrav (lat. Bendicamos domino – u smislu blagosloven bog), koji se obično koristi na kraju mise, po svoj prilici korišćen za pobednika u dominama.

Različite varijante ove igre danas se igraju gotovo u svim zemljama sveta, ali je, po svemu sudeći, najpopularnija u Latinskoj Americi. Širom sveta, naročito u Engleskoj, osnovana su društva, udruženja i klubovi igrača domina, a organizuje se i niz takmičenja na međunarodnom nivou.

U državi Alabama od 1976. godine održava se svetsko prvenstvo u igranju domina (World Championship Domino Tournament), dok se u Ujedinjenom Kraljevstvu takmičenja u igranju domina organizuju od 1985. godine.

Osim društvene igre, postoji i hobi rušenja domina po domino-efektu (lančana reakcija padanja domina). Od 1976. u Ginesovu knjigu rekorda upisuju se rekordi o najvećom broju srušenih domina, a od 1986. u Holandiji se održava manifestacija rušenja domina, pod nazivom Dan domina.

Termin domino-efekat, u smislu lančane reakcije i efekta koja se prenosi s jednog elementa na drugi koristi se i u politici i ekonomiji. Termin je prvi put upotrebio američki predsednik Dvajt Ajzenhauer na konferenciji za novinare 7. aprila 1954. godine, kada je govorio o mogućem efektu prodora komunizma u Indokinu, imajući u vidu okruženje u kome se nalazi.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.