Vaskrs
Vaskrsna nedelja određuje dan godišnje proslave Hristovog vaskrsnuća. Datum nije fiksni, a izračunava se na osnovu astronomije, to jest datuma punog Meseca koji je prethodio Hristovom vaskrsnuću 30. godine p. n. e.
Vaskrs je jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika. To je dan večne radosti, dan kada je Hrist, Sin Božji, pobedio smrt. Činom vaskrsnuća Isus Hrist je dokazao svoje božanske moći i otvorio vrata večnog života, radosti i sreće koje možemo naći u veri našoj. Na Vaskršnju nedelju zvona zvone na crkvama, a narod sa svojim sveštenikom obilazi oko crkve. Posle trećeg obilaska, staje se ispred crkve. Sveštenik nosi krst, sveću i kandilo i poje vaskršnju liturgiju. Vrata se otvaraju i narod ulazi u crkvu gde se liturgija nastavlja. Kada se završi, narod se pozdravlja rečima: „Hristos vaskrse”, „Vaistinu vaskrse”. Postoje mnogi običaji u vezi sa Vaskršnjom nedeljom, a onaj koji sigurno deca najviše vole je bojenje i darivanje jaja. Prvo jaje se boji u crveno i u mnogim delovima naše zemlje ovo jaje se zove „čuvarkuća” i čuva se cele godine, sve do narednog Vaskrsa.
Stručna saradnja: Muzej Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.
Umetnička obrada izdanja: Nadežda Skočajić, akademski grafičar.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


