Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Preduzeće u rangu ministarstva

Preduzeće u rangu ministarstva
Симбол економске моћи – пословна зграда CITIC-а у центру Пекинга (Фото М. Мијушковић)

Od našeg specijalnog izveštača
Peking, septembra – Prozor u svet i ogledalo ekonomskih reformi Kine, objašnjavaju ovdašnji zvaničnici, svakako je grupacija CITIC (China International Trust and Investment Company), koja je pod državnom upravom i ima rang nezvaničnog ministarstva. CITIC je vlasnik ili akcionar 51 kompanije, finansijske institucije i organizacije, uključujući i one u Hongkongu, Japanu, SAD, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, sa ukupnom imovinom od preko 1000 milijardi juana (100 milijardi evra).

Uz podršku predsednika Denga Sjaopinga, vodećeg arhitekte kineskih reformi i otvaranja prema svetu, CITIC je 4. oktobra 1979. godine osnovao takozvani crveni kapitalista Ron Jiren od 1993. do 1998. godine potpredsednik NR Kine. Potekao iz bogate porodice u okolini Šangaja, koja je bila vlasnik mlinske i tekstilne industrije, Jiren se školovao na britanskom Sent Džons univerzitetu u ovom gradu, a svoje fabrike ustupio je državi.

I pored toga, Jiren je 2005. godine umro kao jedan od najbogatijih ljudi Azije, čija je imovina, po američkom magazinu "Forbs", procenjena na 1,9 milijardi dolara.

– Vrh države je zaključio da je potrebno osnovati veliku firmu, koja bi bila posrednik za privlačenje investicija i taj zadatak je poverio Jirenu. Osnivački kapital iznosio je 100 miliona juana, a preduzeće je dobilo i "kvotu" da može unovčiti 30 miliona dolara. CITIC je danas jedna od najmoćnijih investicionih korporacija, koja ima 11 firmi registrovanih na berzama u Hongkongu i Šangaju, telekomunikacionu kompaniju sa tri satelita, železaru za specijalne čelike, jedinu fabriku helikoptera u Kini – priča nam Cui Guanđi, vicepredsednik CIEC-a (China Internacional Economic Consultants), još jedne firme-kćerke CITIC-a.

Od svih kineskih preduzeća, CITIC se prvi registrovao na stranim berzama, prvi investirao u svetu, prvi izdao obligacije i prvi postao vlasnik komercijalnih aviona na letovima preko 5000 kilometara. Kupio je najveći rudnik železa u Australiji, naftonosna polja u Kazahstanu, a poseduje i akcije u automobilskoj industriji. Iza kineskog čuda u građevinarstvu su takođe CITIC-ove kompanije i investicione banke.

– Sa svojim podfirmama CITIC ulaže u privredne grane, gde je potrebno preći visok prag za ulazak. Naš investicioni poduhvat su i jedinstveni saobraćajni tunel ispod reke Hunagpu u Šangaju, kao i novi olimpijski stadion u Pekingu. Stadion "ptičje gnezdo" CITIC gradi sopstvenim sredstvima, a zauzvrat od države je dobio koncesiju da ga koristi 30 godina posle Olimpijade. Simbol uspešnosti naše grupacije jeste i poslovna zgrada od 50 spratova, koja je dugo bila najviša u Pekingu – kaže u razgovoru za "Politiku" ljubazni Cui Guanđi.

On ističe da zahvaljujući dugoročnoj i pravilno utemeljenoj ekonomskoj politici kineske vlade, priliv stranih investicija ima uzlaznu putanju i u 2007. godini. Samo za osam meseci uloženo je 40 milijardi dolara stranog kapitala, što je za 13 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Registrovano je 24.000 novih preduzeća sa inokapitalom, a vrednost uvoza i izvoza premašila je 1.300 milijardi dolara. To je za 20 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Prema najnovijim podacima o direktnim ulaganjima kineskih preduzeća u inostranstvu, zaključno sa krajem prošle godine, ovdašnje kompanije investirale su više od 90 milijardi dolara. U kineskim firmama "napolju", koje se uglavnom bave uslugama, eksploatacijom i finansijama, zaposleno je oko 650.000 hiljada ljudi, od čega su oko 40 odsto stranci. Samo tokom 2006. godine Kina je u inostranstvu investirala 20 milijardi dolara, po čemu je na trinaestom mestu u svetu.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.