Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Rasno pitanje podelilo američke novinare

Urednici listova u SAD podneli ostavke zbog tekstova koji pozivaju vojsku da suzbije nerede i poručuju da su zgrade podjednako vredne kao i život Afroamerikanaca
Rasno pitanje podelilo američke novinare
„Њујорк тајмс“ је објавио контроверзни текст сенатора Тома Котона (Фото EPA/Justin Lane)

Smrt crnca iz Mineapolisa pod kolenom belog policajca uzrokovala je previranja ne samo u vašingtonskim centrima moći i policijskim stanicama već i u američkim redakcijama.

Rasni nemiri koji su usledili posle usmrćivanja Džordža Flojda stavili su medije na probu. Temelji profesije se preispituju, pa i zbog pitanja ko i kako treba da izveštava i da li je potrebno da se čuje svaka strana. Usled redakcijskog razmimoilaženja oko izveštavanja i komentarisanja sa protesta, novinari pojedinih redakcija su se pobunili, primoravajući urednike da podnesu ostavke.

„Njujork tajms” je pre nekoliko dana objavio tekst u kojem republikanski senator Tom Koton poziva predsednika Donalda Trampa da izvede vojsku na ulice da bi suzbio nerede, što je brojne novinare tog liberalnog lista navelo da izraze revolt na društvenim mrežama.

Iako je glavni urednik branio stav da treba da se čuju različiti glasovi, situacija u redakciji se nije smirivala. Džejms Benet, urednik koji je pustio Kotonov tekst „Pošaljite trupe”, podneo je ostavku dok je njegov zamenik premešten na drugo radno mesto. Benet se izvinio i kazao da nije trebalo da objavi tekst, dok je izdavač poručio da komentar senatora iz Arkanzasa nije odgovarao uređivačkoj politici lista.

Istovremeno su brojni novinari „Filadelfija inkvajerera” odbili da se pojave na poslu jer je njihov glavni urednik na naslovnoj strani objavio tekst „I zgrade su važne”. Naslov je aludirao na krilaticu sa demonstracija „Životi crnaca su važni” i činjenicu da su pojedini učesnici protesta lomili izloge, pljačkali prodavnice i uništavali privatnu svojinu, između ostalog i podmetanjem požara. Kako se bura zbog izjednačavanja vrednosti zgrada i života ljudi nije stišavala, urednik je podneo ostavku. Zbog reči ili postupaka koji su ocenjeni kao politički nekorektni, ostavke su tokom demonstracija podnosili i urednici na sajtu u okviru medijske grupe „Vajs” i u magazinu iz imperije „Kondej nest”.

Podigla se prašina i zbog toga što je „Pitsburg post gazet” sklonio dvoje afroameričkih novinara sa rada na priči o rasnim nemirima, objašnjavajući da su komentarima na društenim mrežama pokazali da su subjektivni. Reporteri su optužili redakciju da je „pokušala da ućutka crne novinare”, odričući se prilike da dobije drugačiju perspektivu događaja. U Americi se godinama vodi debata o tome da li mediji zapošljavaju dovoljno Afroamerikanaca, Latinosa i ostalih manjina ili uglavnom prikazuju svet iz vizure belog čoveka. 

Ustao je i deo redakcije „Volstrit džornala” nakon što je  bivši urednik i sadašnji komentator Džejson Rajli napisao da crnci svakodnevno daleko više stradaju u međusobnim obračunima nego od ruke policajaca, ali da to ne izaziva prebrojavanje žrtava niti proteste. Kako piše Rajli, i sam Afroamerikanac, zbog medijskog insistiranja na rasnim temama i jednoobraznom izveštavanju stiče se pogrešan utisak da policija ništa drugo i ne radi osim što se obračunava sa crncima, a istina je, smatra on, da policija spasava živote pripadnika ove manjine.

Za razliku od liberalnih redakcija poput „Njujork tajmsa”, „Vašington posta” ili Si-En-Ena, koji su o Flojdovoj smrti javljali isključivo kroz prizmu rasne diskriminacije, konzervativni „Volstrit džornal” (deo grupacije Ruperta Mardoka) objavljivao je i drugačija shvatanja. Među njima su i tekstovi o tome da zvanični podaci pokazuju da policija ubija dvaput više belaca nego crnaca. Ni liberalni mediji ne osporavaju ove podatke, ali naglasak stavljaju na to da Afroamerikanci stradaju nesrazmerno udelu u opštoj populaciji.

Dešavanja u američkim redakcijama podelila su i čitaoce. Jedni su u komentarima optužili „Njujork tajms” da se sa Kotonovim tekstom stavlja na stranu „rasističke Trampove politike”, dok su drugi posle Benetove ostavke pisali da list uvodi jednoumlje, udovoljava onom delu građana „koji bi da se zabrani sve što se njima ne dopada” i sprečava svaku kritiku na račun Afroamerikanaca. Za mnoge je najveći problem to što su novine dale Kotonu pravo da objavi sopstveni tekst umesto da su njegovo mišljenje samo prenele i odmah ga obezvredile u redakcijskim tekstovima i komentarima (kao što čine sa Trampovim izjavama). Stav da vojska treba da zavodi red i mir na američkim ulicama – za mnoge liberalne Amerikance je nelegitiman i ne može mu se dati prostor u novinama.

Iz vida se, međutim, gubi još jedna perspektiva. Američki mediji su mnogo puta prenosili slične komentare u kojima se poziva na intervenciju američke vojske, ali tada nije bilo optužbi o širenju nelegitimnih komentara jer se radilo o zavođenju reda i mira na tuđim ulicama.  

Komentari25
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zikica
Svega ovoga ne bi bilo da se onaj navodno ubijeni nije opirao hapsenju. To opiranje je davalo jasan signal policiji da nesto nije kako treba. Meni i dalje nije jasno zasto se i dalje prica da je policija odgovorna za smrt kad je on preminuo u bolnici a ne na licu mesta prilikom hapsenja. Elem, svako od nas ima pravo na maksimalne licne slobode ALI vaze samo dok ne ugrozavaju licne slobode i imovinu ljudi u nasem okruzenju.
Miloš
Sve je ovo viša politika, poput one kao što je MeToo pokret, gde se isti ljudi viđaju, milenijalci koji veruju u edukaciju, feminizam, globalizam, klimatske promene itd. A sve pod levičarskim jednoumljem koje se svodi na "ili sa mnom ili protiv mene." Sad ionako tamo idu izbori. Na kraju krajeva, ovo nije naša bitka o kojoj bi mi trebalo da gubimo vreme. Imamo i mi svojih problema, a ne ko šta namešta Trampu.
Бранислав Станојловић
Политиканти гурају "расно" питање. Раса нема никакве везе. Анархистички силеџија, вандал и пљачкаш је тачно то БЕЗ ОБЗИРА НА БОЈУ.
Nikola Nesic
Stav iz kraja članka koji se tiču komentara na angažovanje vojske u inostranstvu je akcentovanje stava Slobodana Miloševića u Hagu. Politika SAD, se prema ovim navodima, ne kritikuje u medijima kada je u pitanju spoljna politika. Ovo je delom tačno, ali treba uzeti u obzir da SAD u inostranstvu uvek imaju i drugu stranu, suprotstavljenu na čiji zahtev deluju. Ako se SAD trupe angažuju u nekoj zemlji, uvek prethodi medijska trijaža tog dejstvovanja i period "obrade" materie tako da gubi interes.
loznica
odličan tekst

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.