Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PRIŠTINA NAJAVILA NASTAVAK KAMPANjE ZA PRIZNANjE tzv . KOSOVA

Šamar Briselu i Vašingtonu

U Kancelariji za Kosovo i Metohiju su nezvanično rekli da će stav prema novonastaloj situaciji danas saopštiti predsednik Srbije
Šamar  Briselu i Vašingtonu
Северни део Косовске Митровице (Фото З. Влашковић)

Najave da tzv. Kosovo neće prekinuti kampanju za članstvo u međunarodnim organizacijama predstavljaju novi šamar Prištine međunarodnim naporima za obnovu dijaloga s Beogradom. Na tu ocenu se mogu svesti reagovanja posle izjave premijera privremenih prištinskih institucija Avdulaha Hotija. Obraćajući se poslanicima parlamenta u Prištini, on je najavio da lobiranje za priznanje tzv. Kosova nije suspendovano. Kako prenosi „Koha”, Hoti je dodao i da je dogovorio saradnju s međunarodnim partnerima o članstvu tzv. Kosova u međunarodnim organizacijama i da je upravo to razlog što su s njim nedavno u Briselu boravili i njegovi zamenici, savetnici i zamenici ministara u privremenim prištinskim institucijama.

Kakav će biti odgovor Beograda na ove navode i da li se može uopšte očekivati nastavak razgovora? Na to pitanje u Kancelariji za Kosovo i Metohiju za Tanjug su nezvanično rekli da će stav prema novonastaloj situaciji, koju vide kao udar na same temelje dijaloga, danas saopštiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić. U međuvremenu, sve je više mišljenja da Priština pokazuje kako ne želi ozbiljan dijalog, zbog čega bi Beograd trebalo da promeni dosadašnju tolerantnu poziciju. Dodatni razlog za takve tvrdnje jeste činjenica da je obustavljanje kampanje za članstvo tzv. Kosova u međunarodnim organizacijama bilo preduslov za nastavak dijaloga, na koji se Priština obavezala i Vašingtonu i Briselu i Beogradu.

Štaviše, direktor Centra za globalizaciju Dejan Miletić ocenjuje za „Kosovo onlajn” da Hotijeva izjava predstavlja direktno podrivanje svega što su SAD uradile pod Trampovom administracijom i pozicije američkog izaslanika Ričarda Grenela, koji je zahtevao otvoren dijalog zasnovan na interesima građana, smanjenju tenzija i realizaciji nekih projekata ekonomske prirode. „Mi vidimo da ovakav potez ukazuje da Priština odbacuje sve što je Grenel uradio i da ne želi ozbiljan dijalog. Za njih je ovo bilo dobijanje na vremenu dok čekaju izbore u SAD i sve što rade je u tom pravcu”, rekao je Miletić, dodajući da, ako Priština neće da poštuje dogovor, onda i Beograd ima pravo da traži povlačenje priznanja tzv. Kosova. Nemanja Starović iz Centra za društvenu stabilnost izjavio je da Hotijeva najava pokazuje da kosovski Albanci odustaju od nedavno obnovljenog dijaloga sa Beogradom.

„Razlog za to bi valjalo tražiti u odbijanju Beograda, ali verovatno i dela međunarodne zajednice, da izađe u susret nerealnim, maksimalistički postavljenim ambicijama Prištine, koje se ogledaju u najavama njihovih zvaničnika, po kojima će obnovljeni proces dijaloga rezultirati priznanjem kosovske nezavisnosti od strane Beograda u narednih nekoliko sedmica. Važno je da u ovom momentu reakcija zvaničnog Beograda bude suzdržana, ali u isto vreme i odlučna, čime ćemo jasno pokazati da ne pristajemo na dvostruke aršine, čuvajući kredibilitet koji smo kao konstruktivna i odgovorna strana u dijalogu izgradili prethodnih godina”, rekao je Starović za „Kosovo onlajn”.

Podsetimo, upravo je Grenel polovinom juna obelodanio da je dobio uveravanja od vlade privremenih prištinskih institucija da će privremeno biti zaustavljena kampanja povlačenja priznanja, odnosno zahteva za članstvo u međunarodnim organizacijama. To se desilo uoči sastanka 27. juna u Beloj kući, koji je kasnije odložen. U međuvremenu je došlo do dva susreta predstavnika Beograda i Prištine u Briselu, posle kojih je Hoti kazao da Priština nije suspendovala lobiranje za priznanje, što se može tumačiti i kao šamar naporima koje EU ulaže u obnovu dijaloga. Premijer privremenih prištinskih institucija je dodao da je za njega ustav tzv. Kosova platforma za dijalog. On je najavio i da će oblast ekonomije u dijalogu s Beogradom voditi profesor Muhamed Mustafa. Priština, inače, razgovore o ekonomiji pokušava da predstavi kao pitanje naplate ratne odštete u toku sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine.

Vučić i Hoti na „zum” samitu Atlantskog saveta

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti trebalo bi da učestvuju u sredu na regionalnom samitu o partnerstvu na zapadnom Balkanu, u organizaciji Atlantskog saveta.

Kako je saopštio Atlantski savet, a prenosi „Kosovo onlajn”, samit će biti održan onlajn, posredstvom platforme „zum”, a očekuje se da će na njemu učestvovati i premijer Albanije Edi Rama, predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski, kao i zvaničnici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Kako se navodi, svrha samita je olakšavanje i promocija konkretnih koraka ka regionalnoj ekonomskoj integraciji, koji mogu da podstaknu ekonomski oporavak nakon pandemije kovida 19, ojačaju dugoročnu konkurenciju i privuku ulagače.

Atlantski savet navodi da se lideri zapadnog Balkana slažu sa hrabrim i praktičnim koracima za unapređenje regionalne ekonomske saradnje.

„Ovi važni koraci pomoći će regiji da prevaziđe poražavajući uticaj pandemije kovida 19, sa većim mogućnostima za ekonomski razvoj”, navodi se u saopštenju Atlantskog saveta.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zoran P.
Bože gluposti, Bože komentara...
LaCosta
Zar mi nemamo bas nikakav politicki kanal kojim bi do Trampa progurali informacije sa terena? Obavestajni aparat je u rukama duboke drzave i oni sasvim sigurno selektivno plasiraju informacije do predsednika. Ne verujem da je Tramp cuo kako ga je Rama pred izbore nazivao idiotom. Da je cuo, to ne bi bilo bez reakcije. Isto tako ovo surovanje Arnauta sa Bajdenom je nesto sto bi se moglo donekle materijalizovati u nasu korist.
damjan
Mi i Albanci radimo sve po nalogu Brisela a ponekad i Amera,pa prema tome ako je neko izigran to nikako nisu oni.Najveci gubitnici smo mi kako god da gledamo.
Радојко
Ко верује да Приштина сама доноси своје одлуке, грдно се вара. Моћник са којим преговарамо не седи у Приштини. Треба проверити праве апетите тог моћника у погледу комадања Србије. Разграничење би било признање да Србија не уме другачије да реши суживот са другима. То би био отворени позив свима који се другачије изјашњавају да затраже разграничење на свим рубовима Србије. Поред тога, разграничењем би се део српског и део албанског народа предао у руке људи којима се не може веровати.
nikola andric
U politkologiji se jedno vreme razmisljalo o ''optimalnoj velicini opstina''. U kotekstu javnih usluga i potreba. Cudno je pak da to pitanje nikad nije postavljeno za ''optimalnu velicinu drzava''. Drzavne ''javne usloge i potrebe su od sireg znacenja''. U tom kontekstu su veci problem ''liliputske'' nego velike drzave. Kazimo drzave koje ne mogu da izdrzavaju dve ambasade. Drzave sa manjim brojem stanovnika od ''osrednjih gradova''. Kosovo, Crna Gora, itd . ''liliputi''.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.