Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Stare vodenice i proizvodnja struje

Stare vodenice i proizvodnja struje
(Фотодокументација „Политике”)

Prestankom starog načina mlevenja pšenice i dobijanja brašna, ostao je veliki broj napuštenih vodenica na potocima, manjim rekama kao i na većim vodotocima, poput Drine na kojoj je bila jedna od poznatijih vodenica „Drinka” blizu Loznice, ostale su vodenice na Velikoj Moravi i drugim rekama. O vodenicama govori veći broj narodnih pesama, a tu i tamo poneka vodenica i radi za snabdevanje brašnom dobijenim na starinski način, uz splavove sa restoranima na vodi većih reka.

Energija vode koja je korišćena za pokretanje vodeničnih kola, ponegde je u Srbiji, još pre 80 godina korišćena paralelno i za proizvodnju električne energije, pa pored rehabilitacije tih starih vodenica, kako se predlaže, mogla bi se istovremeno proizvoditi i električna energija za lokalne potrebe domaćinstva i bliže okoline , bez uključivanja u sistem. Sa ekološkog gledišta, uticaj na remećene prirode je minimalan ili ga uopšte nema za razliku, kako se pokazalo, od novih malih hidroelektrana (MHE) podignutih za komercijalnu upotrebu.

U vezi tog paralelnog korišćenja vode, primer je MHE koja je u periodu 1935–1941. bila pored vodenice Matovića na jazu reke Lopatnice (Bogutovac) koja ima tradiciju dužu od 100 godina. MHE je bila izgrađena u saradnji vlasnika vodenice i imanja Dragutina Matovića sa vojskom Kraljevine Jugoslavije. Paralelno je po potrebi radila vodenica, a noću samo električna centrala. Strujom su snabdevane železnička stanica „Bogutovačka banja”, kasarna i neki vojni objekti, opštinska zgrada, škola i pojedine zgrade, kao i celokupno veliko domaćinstvo Dragutina Matovića, oca sedmoro dece (kafana, pekara, bakalska radnja, pomoćne prostorije itd.).

Po povratku iz četvorogodišnjeg zarobljeništva Matović je pokušao da oštećenu MHE ponovo osposobi za domaće potrebe, ali je prispela državna struja pa je MHE bila suvišna, a i inače privatna imovina je bila zabranjena. Umesto ratne odštete, posleratnim novim zakonima to domaćinstvo je potpuno rastureno i ekonomski i porodično. Preostala je samo genetika i vodenica koja je radila za vreme rata kao i posle rata do 1959. kada je u naglim porastu vode reke Lopatnice od preko pet metara bujica odneta. Na mestu bivše električne centrale, preostali su donji betonski građevinski delovi (površine 10 m2.) zajedno sa dovodom vode od zajedničkog jaza, pa je tu izgrađena nova vodenica sa jednim vitlom i sa nekadašnjim vodeničnim kamenom koji je pronađen 10 kilometara. nizvodno od ušća reke Lopatnice u Ibar.

Posle 2000. vodenicu je preuredio Dragutinov unuk Dragan Matović iz Kraljeva. U blizini je izgrađen i bazen sa propratnim objektima u turističke svrhe, a ceo kompleks, naročito u letnjem periodu, beleži sve veće posete. Na atraktivnoj ulaznoj kapiji, u znak poštovanja i sećanja na pretke, stoji natpis „Vodenica Matovića”. U planu je takođe i izgradnja replike stare MHE koja bi, kao ogledna, mogla da posluži za uvid zainteresovanim. Autor ovog dopisa je na raspolaganju za dostavljanje skice objekta i druge vrste pomoći.

Živorad D. Matović,
Beograd

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

dusan1
Verovatno bi se skoro svi složili za gradnju tih MHE da je to državni a ne privatni biznis i da ista država vodi računa o ekonomskoj isplativosti , ekologiji održavanju i estetici tih objekata . Mada kako stvari stoje prioritet bi bilo čišćenje i uređivanje vodotokova ,zaštita od poplava i otpada kako čvrsog tako i tečnog.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.