Most spaja razdvojenu Hrvatsku

Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb – Kada je pre nepune dve godine hrvatski premijer Ivo Sanader u Komarni kod Kleka u Dalmaciji svečano otvorio radove na Projektu Pelješac – kako je tada nazvana ideja gradnje velikog mosta koji će spojiti kopno s tim poluostrvom – odmah su krenule kritike da se tu radi o još jednoj političkoj promociji vladajuće stranke. Parlamentarni izbori u Hrvatskoj sada su pred vratima, predizborna kampanja je u punom zamahu, a nekom koincidencijom gradnja mosta do Pelješca ponovo je u središtu pažnje domaće javnosti.

Trenutak, naravno, nije slučajan, jer taj grandiozni građevinski projekat ima i za hrvatsku javnost ništa manji nacionalni naboj pošto se radi o spajanju na tom mestu razdvojene hrvatske teritorije Bosnom i Hercegovinom, koja kod Neuma izlazi na deo jadranske obale. Upravo taj detalj bio je naglašen u Sanaderovom istupu u novembru 2005, kada je poručio: "Ovo je veliki dan za Hrvatsku, jer će dovršenje Projekta Pelješac doneti boljitak celoj Hrvatskoj, pošto više neće trebati pasoši na putu prema jugu i s juga. Hrvatska će napokon biti fizički povezana".

Upravo zbog tog razloga proteklih godina u Hrvatskoj su se vodile vruće političke polemike da li zbog povezivanja na tom delu razdvojene teritorije Hrvatske treba izgraditi nekakav koridor kroz BiH (slično onom u Berlinu u vreme postojanja dve Nemačke) ili most kopno–Pelješac, koji bi imao ulogu svojevrsnog  teritorijalnog bajpasa. Kada je prevladala ideja da to ipak bude most, pojavio se problem sa strane BiH, koja je izrazila ozbiljno strahovanje da će se takvim mostom zatvoriti njeno pravo pristupa otvorenom moru, jer veliki brodovi neće moći prolaziti ispod njega do Neuma. Posle dužeg natezanja spor je rešen tako što se sporazumom Hrvatska obavezala da će izgraditi znatno viši most od do tada predviđenih 35 metara.

U konačnoj verziji, koju su izradili domaći projektanti, most će biti dugačak 2,38 kilometara, širok 21,5 metar, a na najvišem delu visok 55 metara, što će omogućiti prolaz i prekookeanskih brodova. Širina središnjeg morskog prolaza iznosiće 568 metara, a plovnog puta 200 metara. Ukupna cena njegove izgradnje zajedno s prilaznim putevima biće 260 miliona evra, što je garantovao domaći konzorcijum građevinara sa splitskim "Konstruktorom" na čelu, koji je zbog tako povoljne cene i pobedio na međunarodnom tenderu okončanom ovih dana. Njihovi konkurenti – dva nemačka i austrijska konzorcijuma – kako se tvrdi, ponudili su duplo višu cenu od ove.

Sa ovim, međutim, priča o gradnji najvećeg mosta u Hrvatskoj (navodi se da će biti i među deset najvećih u Evropi) nije završena, jer već ima sumnji u "nameštanje" posla od kojeg će veliku zaradu imati sledbenici HDZ-a. To upućuje da će Projekat Pelješac imati i te kako značajnu ulogu u predizbornoj kampanji, pogotovo zato što se u vezi s njim ponovo u javnosti pojavljuje ime nekadašnjeg Tuđmanovog ministra obnove Jure Radića. U Hrvatskoj se, naime, svi slažu da je Radić najmoćniji čovek u zemlji i kada su u pitanju veliki građevinski poduhvati sa svojim nekadašnjim saradnicima drži ključne pozicije i firme u toj delatnosti u RH. Među njima je i Željko Žderić, predsednik uprave splitskog "Konstruktor inženjeringa", koji je i dobio posao izgradnje ovog mosta. Posebno je u tome zanimljivo da je "Konstruktor" ponudio cenu izgradnje od 260 miliona evra, baš onoliku koliko je to procenio Zavod za konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji je, inače, napravio i projekt ovog mosta, a kojem je na čelu – Jure Radić.