Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dolazi li Kristijan Šmit u BiH

Neizvestan je dolazak Nemca na čelo OHR-a posle protivljenja RS i Rusije
Dolazi li Kristijan Šmit u BiH
Још није познато да ли Инцко одлази из Сарајева (Фото ОХР)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Imenovanje Nemca Kristijana Šmita na mesto u Sarajevu na kojem se trenutno nalazi Austrijanac Valentin Incko u prvi mah je predstavljano kao gotova stvar, ali poslednje spekulacije koje kruže političkom čaršijom govore da bi iskazani planovi Berlina možda mogli da se zakomplikuju.

„Teško je pouzdano predvideti poteze velikih sila, ali sve su prilike da će postojeći visoki predstavnik Valentin Incko ostati u BiH da vegetira”, ocenjuje za „Politiku” Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Vlasti u Banjaluci iskazale su snažan otpor produženju misije Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH. Skupština RS usvojila je nedavno zaključke u kojima poziva na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji predviđa da je prilikom imenovanja visokog predstavnika neophodno obezbediti saglasnost svih strana, od kojih je jedna i Republika Srpska. Skupština RS zaključila je da BiH nije potreban protektor. Pored toga, ni Rusija ne odstupa od stava da je vreme za gašenje međunarodnog protektorata u BiH.

Najava imenovanja Kristijana Šmita poslužila je kao povod da se ispredaju razne teorije. Čule su se ocene od onih da je reč o rusko-nemačkom kandidatu, pa do sasvim oprečnih teza, prema kojima je Berlin imenovanje utanačio s Bajdenovom administracijom, s kojom očekuje usaglašen nastup na Balkanu, kontra Kini i Rusiji. Ukoliko se potvrde saznanja banjalučkih medija dobijena iz diplomatskih izvora – da je imenovanje Šmita upitno i da je usled nedostatka konsenzusa i saglasnosti među međunarodnim partnerima otkazana za sredinu marta planirana sednica Saveta za sprovođenje mira (PIK), tela koje imenuje visokog predstavnika – to bi, kako zaključuju analitičari, moglo značiti da bi na poziciji međunarodnog supervizora mogao i dalje ostati Valentin Incko, koji je u Sarajevo došao pre 12 godina.

S druge strane, pak, spekuliše se da bi Šmit u BiH mogao doći već u junu, ali tek ukoliko se s tim saglasi i Moskva. „Nezavisne” saznaju kako je imenovanje Šmita izvesno i da je postalo stvar formalnosti, jer su se i SAD usaglasile s ovim imenovanjem, dok je, kako navodi list pozivajući se na više diplomatskih izvora, u vezi s protivljenjem Rusije najvažnije da li će biti uložen veto u Savetu bezbednosti UN, koji bi, kako se navodi, bio šamar Berlinu. List iznosi saznanja kako je Amerika posle dolaska Bajdena zatražila od Evrope koordinaciju kad je reč o politici prema Rusiji i Kini, zauzvrat navodno izrazivši spremnost da pitanje evropskog susedstva prepuste Evropljanima, što je Nemačkoj bio osnov da smatra da su dobili zeleno svetlo za preuzimanje palice na zapadnom Balkanu.

Miloš Šolaja, međutim, smatra da će teško doći do rotacije u OHR-u. „Najpre zbog toga što se institucija visokog predstavnika uistinu pokazala kao prevaziđena. Jedina njegova uloga je da bude pretnja bonskim ovlašćenjima, jer onoga što mu je u opisu posla – tumačenje Dejtonskog sporazuma – nema u nekom ozbiljnom smislu. OHR se pretvorio u ad hok međunarodnu organizaciju, koje nema u Aneksu deset Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističe Šolaja.

On dalje obrazlaže kako polako provejava svest o tome da Savet za sprovođenje mira (PIK) nije dejtonska tvorevina, ali da je ta, kako kaže, politička institucija dala moćna bonska ovlašćenja visokom predstavniku, koja je koristio, a praktično su pravno neutemeljena.

„To je izazvalo mnoštvo nesređenih institucionalnih situacija u BiH. Pokazalo se da su razvoj političkih procesa dugo usmeravale više zapadne organizacije, ne uvažavajući druge partnere. Okolnosti su se promenile i teško da se može naći način da se izabere novi visoki predstavnik. Rusija može da glasa u PIK-u, iako to, ponavljam, nije dejtonska kategorija, dok konačnu reč daje SB UN, gde Moskva ima pravo veta, a videćemo da li će ga koristiti Evidentan je izostanak postojanja novog koncepta o visokom predstavniku”, zaključuje Šolaja i napominje da je sasvim izvesno da BiH neće napredovati u evropskim integracijama uz postojeću ulogu visokog predstavnika, koja lokalne vlasti oslobađa odgovornosti.

Između Incka i vlasti u Banjaluci varničilo je minulih meseci. Visoki predstavnik zapretio je sankcijama vlastima u RS ukoliko sa studentskog doma na Palama ne skinu tablu s nazivom „Radovan Karadžić”. Potom je Skupštini RS ispostavio ultimatum da ratnim liderima Srba oduzme odlikovanja i tako „skine odgovornost sa srpskog naroda”, što su reči kojima je razbesneo srpske zvaničnike. U protivnom, mogao bi da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, na kojem godinama insistiraju Bošnjaci.

Incko, međutim, već godinama nije posezao za bonskim ovlašćenjima, vajkajući se da za to nema podršku međunarodne zajednice. I njegov prethodnik je napuštajući dužnost šefa OHR-a rekao kako „ne želi da jaše mrtvog konja”. Nakon što je Skupština RS nedavno usvojila zaključke u kojima se izražava protivljenje imenovanju novog visokog predstavnika ukoliko to nisu zatražile strane potpisnice Aneksa deset, Milorad Dodik, predsedavajući Predsedništva BiH, izjavio je da je bilo važno poslati takvu poruku iz republičkog parlamenta.

„Posle usvajanja zaključaka nigde ne vidim priče o tome da dolazi novi visoki predstavnik, jer se izučava šta znače zaključci Narodne skupštine RS. Bilo je veoma smisleno u proteklom periodu donositi zaključke u vezi s pozicijom međunarodne zajednice i visokog predstavnika u kontekstu Dejtonskog sporazuma.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Дејан Р. Тошић
Не постоји држава у свету са перспективом у којој су различити народи водили грађански рат око националних питања, вере, писма, језика и тд. Да је грађански рат био изазван идеолошким поделама, могло би се приступити обнављању заједничке државе, међутим то није био случај ни у краљевини Југославији нити у СФРЈ а није ни у садашњој Босни и Херцеговини. Зашто се цинично терају од стране Е. Е. у суживот у заједничкој држави, народи БиХ, који не деле исте националне вредности,ни верске,ни културне?
miroslav
Oni nemaju ni jednu stvar,oko koje bi se mogli dogovoriti, oni nemaju apsolutno nista zajednicko. Zajednicka je samo zelja za razlaz, Srbi to pricaju javno, Hrvati oprezno ali je zelja jaka, Bosnjaci intenzivno rade na raspadu dejton tvorevine tajno, a za javnos spominju "gradjansku". Samo da to jos svate, kojekakvi visoki i njegovi tutori.
alisa
da li se uopste razmatra postavljanje nekog iz zemlje koja u skorijoj proslosti nije vojno napadala Srbiju?
Petar Dozet
Ili pod Turcima ili pod AustroUgarskom...dokle?
СЕРБ
Гео-стратешке, војно-поитичке и прозелитске потребе су разлози због којих је разбијена Југославија, а независни Монтенегро је "најлепши пројекат ЕУ и Немачке", не крије се више на западу. У Монтенегру и на Косову, монета је - еуро! БиХ? Тамо платежно средство није динар, није долар, а није ни еуро, већ - дојче марка! Кристијан Шмит.
miroslav
Doviđenja visoki predstavniče. Moram biti pristojan ne zbog vas, nego zbog običnog i normalnog sveta, iz tog razloga ću se suzdržati, napisati mišljenje o vama. Daleko vam kuća bila.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.