„Argus” čuva i Savu

U mitu, bio je budni stražar – div kome ništa nije moglo da promakne. U stvarnosti, „Argus” je brod laboratorija, nekadašnji ekološki zaštitnik Rajne, čije je zaduženje već godinama Dunav, a koji će, uskoro, kako je najavljeno, čuvati i Savu.

Jer, kako su nedavno dogovorili Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, i Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, „Argus” će ubuduće, vikendom, kada se u ovu reku ispušta najviše nedozvoljenih materija, kontrolisati njeno zagađenje.

– Brod-laboratorija „Argus” koristi se za praćenje stanja kvaliteta vode reke Dunav i njegovih pritoka, a naročito za sistemske analize i utvrđivanje opterećenja zagađujućim materijama. Namenjen je za uzorkovanje površinske vode, a laboratorija broda omogućava obavljanje osnovnih hemijskih, fizičko-hemijskih i bioloških analiza, kao i pripremu uzoraka za dalje analize u stacionarnim laboratorijama – kažu iz Ministarstva zaštite životne sredine.

„Argus” je izgrađen 1972. godine kao najopremljenija nemačka ploveća laboratorija. U Srbiju je stigao 2003. godine, ali pošto je godinama važio za simbol našeg nemara, nažalost, nema mnogo staža. Jer, dugo je bio na vezu i čekao da ga se neko seti.

– Brod-laboratorija „Argus” angažovan je i aktivan po brojnim projektima do 2013. godine. U periodu od 3. do 8. maja 2021. ponovo je angažovan za uzorkovanje površinskih voda Dunava i Tise, u okviru projekta „Interreg Danube Transnational Programme” međunarodnog projekta „Tid(y)Up” u saradnji sa Fakultetom tehničkih nauka iz Novog Sada – objašnjavaju iz ministarstva dodajući da je brod stalno ukotvljen na pristanu Jugoslovenskog rečnog brodarstva na Novom Beogradu, ali da plovi samo na osnovu projektnih zadataka.

„Argus” je brod malog kapaciteta, dug je 33 metra i u njegovoj se nalazi laboratorija sa opremom, kormilarnica, kabine za posadu sa opremom za višednevni boravak na brodu i mašinski prostor.

– Na brodu se nalazi pramčana paluba – sa hidrauličnim teleskopskim kranom sa grabilicama za uzorkovanje sedimenta reke, paluba za obradu uzoraka, paluba sa centrifugom za izdvajanje suspendovanog nanosa iz rečne vode i krmena paluba – za smeštaj čamca za uzorkovanje – preciziraju iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Prema Pravilniku zakona o unutrašnjoj plovidbi, obavezno je da brod ima minimum dva člana posade: kapetana i mornara, odnosno motoristu, sa odgovarajućim kvalifikacijama. Osim obavezne posade, u toku naučnoistraživačkih akcija na njemu se može nalaziti još najviše 12 istraživača.