Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sve je bilo organsko

Sve je bilo organsko

Počela je akcija u Srbiji da se poljoprivreda povrati na organsku proizvodnju, bez pesticida i veštačkog đubriva. Živeo sam u doba kada nije bilo diditija ni pesticida koji su trovali prirodu. Sve vrste gamadi živele su slobodno i našli su svoje domaćine: krpelji ovce, obadi goveda, pipe su pile krv kokošima, buve mačkama i psima. Najgore su prošli ljudi: stenice, svrabne vaši, crne i bele vaši, stidne vaši. Sve je zagorčavalo život ljudima. Posebno su bile opasne bele vaši koje su izazivale pegavi tifus od kojega je u Goraždu na zimu 1942/1943. umrlo dve hiljade muhadžera koje je četnički vojvoda Đurišić proterao iz Sandžaka. Sva hrana je bila organska, ako je bilo, a više je nije bilo, nego što je bilo, pa smo bili više gladni nego siti. Nije bilo ni veštačkog đubriva da zagađuje zemljište. Žali se Meira: „Nema se, ništa mi nije rodilo, ispostila se zemlja”. Pitamo je: „Imaš li kravu, što ne đubriš?” „Ma imam kravu, samo krava nema šta da jede pa nema ni đubreta”. Takva je bila poljoprivreda. Samo bilo je sve organsko.

U organskoj proizvodnji postizan je prinos od tri do četiri hiljade kilograma suvog zrna žita po hektaru. Jugoslavija je posle Drugog svetskog rata imala veliki deficit u ishrani stanovništva. Snabdevanje stanovništva u gradovima bilo je racionalisano sa bonovima u kojim se dnevna potrošnja po stanovniku iskazivala u gramima. Spasla nas je pomoć iz SAD, koju smo dobijali zahvaljujući našim raskidom sa Istočnim blokom. Tek šezdesetih godina, zahvaljujući novim agrotehničkim merama u koje je spadala upotreba pesticida i veštačkog đubriva oslobodili smo se uvoza žitarica i postali čak izvoznici. Upotreba pesticida u poljoprivredi počela je masovno u svetu tek pošto su završena detaljna istraživanja o njihovoj štetnosti za ljude i dokazano je da nemaju nikakvo štetno dejstvo. Danas se postiže prinos od osam hiljada kilograma kukuruza po hektaru, duplo više nego u organskoj proizvodnji, a otprilike isti je slučaj i sa ostalim kulturama. Trenutno se vodi velika diskusija u Švajcarskoj o prelasku na organsku proizvodnju. Dokazano je da bi ona duplo poskupela prehrambene proizvode i da se za sada ne može masovno primeniti. Ako je organska proizvodnja skupa za građanina Švajcarske koji ima pet puta veći prihod od nas, onda šta tek reći za situaciju kod nas. Poskupljenje hrane značilo bi odricanje od najvažnijih prehrambenih proizvoda za najveći deo naših građana. Organska hrana je samo hit za mali broj naših građana, koji ne znaju šta će sa parama, pa to ne može biti problem koji mora da rešava društvo u ovim teškim vremenima.

Srđan Tanasković,
Beograd

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Иван Грозни
Један од ретких трезвених погледа на питање производње хране. Погрешно је закључити да се аутор текста залаже за тровање људи пестицидима по сваку цену. "Органска" храна много кошта и била би много скупља што велики број људи у свету не би могао да приушти. Онда бисмо вероватно читали коментаре како је то све "завера богатих" и део пројекта "златна милијарда". Како су нпр. земље као Индија и Кина успеле да прехране своје становништво?
Bojana
Koja je svrha ovakvih clanaka? Da li je gospodin ekspert za poljoprivredu pa iznosi rezultate naucnih istrazivanja? Povratak organskoj odnosno ekoloskoj poljoprivredi je neophodnost danasnjice jer je zagadjenje hemikalijama sve vece. Pa pogledajte samo koliko ljudi je danas alergicno na razne namirnice, paradajz, jagode..sve ono sto se mnogo prska.
Киза
Поента целе приче (ваше и његове) је као и увек негде између! Нити је комплетан прелазак на "органску" производњу реално изводљив јер би 60-70% становништва гладовало, нити је решење неконтролисана и безобзирна употреба хемије само ради што већег профита! Квалитетно и пожељно решење би било имати комбиновану употребу орг. и неорг. ђубрива каква је била 70 и 80-тих, док профит није био важнији од здравља нације! Али за ово (као и за све друго што треба а не иде), треба политичке воље које нема!
Боба
Бесмислена поређења. То што су људи умирали од глади и ратова није узроковала "органска производња" већ људска глупост и зло. Данашња хемикалична производња убија далеко више људи додуше полагано али ето неки је славе јер ето умиру пуних стомака. Разумљиво је иначе да осиромашена већина доживљава тренд враћања органске производње као "богаташки хир" јер је тако произведена храна скупља. Када би је сами узгајали а то могу и на малим окућницама били би далеко здравији и паметнији.
Саша Микић
Када су конквистадори донели кромпир у Европу из ''новооткривених'' земаља, у многим европским земљама обезбедили су и храну за сиротињу. Нажалост као и са другим усевима и са кромпиром је било потешкоћа, па је тако пропаст урода кромпира две године узастопце довео до масовне глади и до великог исељавања Ираца у Америку. Сад ви то објасните људском глупошћу и злом да су људи умирали од глади, јер су им летине пропадале, а зими ионако ништа није рађало. Па ко презими, преживео је.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.