Goldman Saks spreman da ulaže u Srbiji
Američka investiciona banka Goldman Saks, posle sedam godina kada je bila zainteresovana da investira u RTB Bor i da otkupi rizične kredite banaka, ponovo je spremna da uloži novac u jedan projekat u Srbiji. Za sada nije poznato o kom projektu je reč, ali ako se „sklope kockice” i ako sve bude kako treba u našoj zemlji bi mogli da razvijaju neki segment svog biznisa.
„Srbija je dobila priliku da sarađuje sa jednom od najmoćnijih investicionih banaka na svetu Goldman Saksom i iskoristiće je”, rekla je premijerka Ana Brnabić posle sastanka sa predsednikom te kompanije Dejvidom Solomonom u Njujorku, do koga je, kako je naglasila, teže doći nego do 90 odsto predsednika svih zemalja na svetu.
„Pokazali su ogromno poštovanje prema Srbiji, pojavili su se u najjačem sastavu”, kazala je predsednica vlade i dodala da ne zna da su mnoge zemlje to uspele.
Navela je da Goldman Saks nije prisutan u našem regionu i da je za sada dogovoren jedan zajednički projekat, ne otkrivajući o kojem je reč.
– Razgovaramo o projektu, pružena nam je šansa da dobijemo zadatak da rešimo, i da onda razmišljaju o većem prisustvu u Srbiji, što je više od onoga što sam mogla da očekujem – kazala je predsednica vlade i dodala da je sastanak bio na potpuno drugačijem nivou nego 2014. godine. Kako je objasnila, nije bio o tome da ta banka posreduje u kupovini nečega ili da kupe pa prodaje nešto, već da Goldman Saks bude prisutan kao i da ovde razvijaju neki segment svog biznisa.
Brnabićeva je podsetila da su Goldman i Saks bogatiji od dve trećine zemalja na svetu i da kod njih 12.000 ljudi radi na razvoju različitih segmenata, a u celoj Srbija nešto malo manje od 40.000.
Prema njenim rečima, Srbija će se boriti dalje da saradnja sa Goldman Saksom pređe na viši nivo.
Na podsećanje novinara da je delegacija ove bankarske grupacije bila u Srbiji 2014. Brnabićeva je ukazala da su potpuno različiti razgovori sada i onda kada je bilo reči o rudniku Bor. Naglasila je da Goldman Saks ne drži rudnike, već da može da dovede velikog investitora što je dobro, ali da je nešto sasvim drugo kada u vašoj zemlji i razvija nešto svoje.
Inače, kada je država pre sedam godina pokušavala da pronađe kupce za Rudarsko-topioničarski basen Bor i raspisivala tender, Goldman Saks je dostavio pismo o zainteresovanosti. Tada se spekulisalo da je iza te ponude skriven neki veći investitor, jer ova finansijska institucija pruža investicione usluge velikim korporacijama, bogatim pojedincima, ali i vladama raznih država. Prilikom boravka predstavnika američke banke u Srbiji, povodom ulaganja u RTB Bor, tadašnji ministar finansija Dušan Vujović je sa njima razgovarao o osnivanju fonda Goldman Saksa, koji bi od banaka u Srbiji otkupljivao rizične kredite.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da je Goldman Saks jedna od najvećih svetskih investicionih banaka i prepoznata je u celom svetu kao najafirmisanija u toj oblasti.
– Premijerka je oprezno objasnila da su predložili jedan manji zajednički projekat da oni vide kako to u Srbiji izgleda i da se uvere da smo ozbiljna zemlja i da postoji prostora za saradnju. Ona očekuje da će to da ide u dobrom pravcu. Da li će tako biti niko u ovom trenutku ne zna, ali u svakom slučaju ne bi bilo loše da Goldman Saks dođe kod nas – napominje Savić.
Naglašava da su oni velika banka i imaju veliki kapital. Mogu se ugovarati sredstva po vrlo povoljnim uslovima, kroz različite modalitete. Šta će od toga biti teško je u ovom trenutku proceniti, ali i sama ta činjenica da Srbija na najvišem nivou pregovara sa Goldman Saksom znači nešto.
– Kao što je Međunarodni monetarni fond što se tiče stabilizacije, odnosno javnih finansija, uravnoteženja platnog bilansa, držanja kursa i cena pod kontrolom, važna institucija koja šalje poruku nekim budućim investitorima, tako i ovo nešto znači. Mislim da je njihov kapital veći nego srpski BDP – navodi naš sagovornik.
Smatra da bi Goldman Saks, ukoliko bi došlo do saradnje, prvenstveno radio sa državom, možda eventualno sa nekom velikom kompanijom. Kod njih je prefiks investicioni i prvenstveno su usmereni na velike projekte.
– To je važno za državu kao jedan od načina da dođe do povoljnog međunarodnog kapitala. Da li će on biti investicioni, za određene projekte ili će biti za platni bilans, to je druga priča – kaže Savić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


