Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbija Meka za izraelski kapital

Srbija Meka za izraelski kapital
Пословни центар Ерпортсити, својевремено проглашен за најуспешнију гринфилд инвестицију у региону Фото Д. Вулетић

Izraelske kompanije do sada su u našu zemlju uložile oko 1, 2 milijarde evra.Srpsku glad za nekretninama najbolje su namirisali tamošnji investitori prvenstveno finansirajući izgradnju poslovnih palata, luksuznih hotela i trgovinskih centara u Beogradu, ali i manjim gradovima u unutrašnjosti.

Prema podacima Privredne komore Srbije iznos direktnih investicija kompanija iz Izraela je je u stalnom porastu: od 11.000 dolara u 2001. godini, 74.000 dolara u 2002. godini, 300 miliona dolara u 2004. godini, dok je 2006. godine dostigao vrednost od 500 miliona dolara, a 2007. godine uloženo je preko 700 miliona dolara.

- Interes izraelskih kompanija za saradnju i investiranje u Srbiju u poslednje vreme je porastao, s tim što se kao najveći problem javlja nedostatak bankarskih garancija sa naše strane, nerešena pitanja vlasništva, kao i nespremnost izraelskih banaka da podrže investiciona ulaganja u Srbiju, bez obzira što je Izrael skinuo Srbiju sa spiska zemalja rizičnih za investiranje-navodi Zora Vitorović, samostalni savetnik odbora za međunarodnu saradnju Privredne komore Srbije.

Bez obzira na navedene probleme, komplikovane procedure pri dobijanju dozvola za gradnju i državni monopol nad građevinskim zemljištem izraelski ulagači ipak su našli put do srpskog tržišta.

Među prvima u Srbiju su 2001.godine stigli Afrika-Izrael i Tidhar, koji zajedničkim snagama u Novom Beogradu grade poslovni centar Erportsiti, svojvremeno proglašen za najuspešniju grinfild investiciji u regionu. Ovaj projekt, za nekoliko godina kada bude završeno svih 14 palata, dostići će sumu od oko 200 miliona evra. Osim 186 000 kvadrata poslovnog prostora Izraelci u komleksu starog aerodroma najvljuju otvaranje i luksuznog hotela vrednog više od 60 miliona evra.

Drugo veliko sedište poslovnog sveta, takođe u Novom Beogradu, finasiraće izraelski milioner Juli Ofer, čija familija trenutno zauzima 140.mesto na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi sveta. Sasvim izvesno je da će njegova kompanija CEE(Central Juropian Estejts), zajedno sa lokalnim partnerima „Energoprojektom” i „Napredom” podići 400 000 metara kvadratnih poslovnog, stambenog i hotelskog prostora. Četrdesetospratnice na najatraktivnijem novobeogradskom placu , između palate SIV i Arene pretenduju da postanu novi simboli grada, kako u visini, tako i u pogledu uloženog novca. Još nije utvrđena konačna vrednost investicije, ali prema nekim procenama reč je najmanje o 400 miliona evra, koje treba da donesu profit od oko milijardu evra, što je svako svrstava u red najvećih ulaganja u nekretnine kod nas.

Ovo ipak nije prva investicija Julija Ofera u Srbiji.Njegova kompanija CEE sa sedištem u Mađarskoj pre nekoliko godina sagradila je i poslovnu zgradu Evropa biznis centar u Bulevaru Mihaila Pupina.

Da je gazdama sa Bliskog istoka Srbija meka za oplodnju kapitala potvrđuje i dolazak milionera Merdečaj Zisera. Plaza centri, čiji je on osnivač, u našoj javnosti su se prvi put pojavili pazareći zgradu Saveznog MUP-a i tako razrešili agoniju neuspelih tendera prodaje urušenog zdanja u Ulici Kneza Miloša. Na tom mestu će podići hotel sa pet zveѕdica koji se procenjuje na oko 150 miliona evra. Ziserova kompanija tu nije stala. Nedavno je Energoprojektu uputila ponudu za suinvestiranje u izgradnji poslovno-komercijalnog centra u Prokopu. Kao sasvim izvesno najavljeno je ulaganje od oko pola milijardi dolara u šoping molove najpre u Beogradu i Kragujevcu, a potom u još nekim gradovima.

Plazinim stopama je krenula i izraelska Fišmen grupa, graditelj hotela, poslovnog prostora i rezidencijalnih objekata širom sveta. Trgovina i izgradnja tržnica za sada su joj prioriteti u našoj zemlji.Prvi korak je pre nešto više od godinu dana bila kupovina Eurosalonovog Houm marketa. Na spisku im je izgradnja tržnog centra u Beogradu, pokraj autoputa za Novi Sad,a potom u Nišu i Novom Sadu. Vrednost investicija iznosi oko 250 miliona evra.

 Ipak neke od izraelskih investicija zbog administrativnih začkoljica već nekoliko godina čekaju realizaciju. Svakako najduže se otegla izgradnja luksuznog hotelsko poslovnog zdanja u Rajićevoj ulici u koju bi izraelska komoanija ABD trebalo da uloži oko 100 miliona evra. Saglasnosti nadležnih institucija i arheološka istraživanja usporila su realizaciju projekta na lokaciji za koju mnogi tvrde da je jedna od najskupljih na Balkanu.

Na ne baš tako ekskluzivnom, ali istina veoma atraktivnom mestu uz samu obalu Dunava u dorćolskoj marini, izraelska kompanija Engel marina Dorćol( zajedništvo firmi - izraelske Engel Ist Jurop, registrovane u Holandiji i Kapital investment registovane u našoj zemlji)planira da sagradi prestižnu poslovno-stambenu četvrt sa uređenom marinom za čamce. Početak realizacije investicije vredne oko 160 milina evra odlaže se skoro dve godine. Dok je investitor navodio da izgradnju koči procedura izdavanja dozvola, iz gradskih službi si stizala uverenja da finansijeri traže izmenu plana detaljne regulacije, jer 76 000 kvadrata koliko im je dozvoljeno da grade, ne zadovoljava njihove potrebe.

Ipak investitori iz Izraela se nisu zadržali samo na stambenim i poslovnim sadržajima. Neki od njih su se otisnuli u svet rekreacije i zabave. Naime, konzorcijum Elgolf koga čine kompanije iz Izraela, SAD i Austrije najavio je nedavno gradnju golf terene i niza propratnih sadržaja u selu Bečmen nadomak Beograda. Vest da će u narednih 11 godina investirati oko 700 miliona evra ovdašnja javnost je primila sa podozrenjem.

Da nije sve u nekretninama potvrđuje spremnost izraelskih kompanija da ulažu u infrastrukturu, irigacione sisteme..

-Poznate izraelske firme su uložile ili su spremne da ulože značajna sredstva u našu poljoprivredu: Agroekso i Nestal, će proizvoditi jestivo ulje. Mogućnosti za saradnju postoje i u hemijskoj industriji, proizvodnji medicinske opreme postoje. Izraelski tekstilni koncern Delta intenzivira saradnju sa našim firmama u cilju izvoza na treća tržišta-ističe Vitorivićeva         

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.