Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pakt AUKUS i podmorničke igre

S neviđenom lakoćom je Francuska pometena iz ugovora o kapitalnom poslu gradnje 12 podmornica za Australiju, ali je eruptivna ogorčenost na odluku novog pakta isto tako naglo splasla kao što je i nastala, nakon razgovora Makrona s Bajdenom
Pakt AUKUS i podmorničke igre
(Срђан Печеничић)

Ne pamti se da je na globalnoj svetskoj sceni među najjačim zemljama hegemonizma uloga podmornica – ako se isključe tragedije „Škorpiona”, „Trešera”, „Kurska” – dobila planetarni publicitet, kao prethodnih dana osnivanjem „odbrambenog” pakta AUKUS (Australija, V. Britanija i SAD), iniciranog iz Vašingtona za suprotstavljanje, kako oni kažu, rastućem malignom uticaju Kine na zbivanja u Indopacifičkom regionu.

Od SAD se mogu očekivati svakojake vojno-globalne akrobacije za „zaštitu” njihovih interesa u regionima udaljenim hiljadama milja. Australija je uvučena u ovaj pakt i prihvatila je to kao kakav đačić očekujući samo dobitke – a da li će tako biti? Treća članica, pomalo uspavana i valjda od Bregzita umorna V. Britanija, a kao najodaniji pratilac američke administracije utrčala je u pakt i sad se vraća u vode odakle je decenijama čupala ogromna prirodna bogatstva.

S neviđenom lakoćom je Francuska pometena iz ugovora o kapitalnom poslu gradnje 12 podmornica za Australiju, ali je eruptivna ogorčenost na odluku novog pakta isto tako naglo splasla kao što je i nastala, nakon razgovora Makrona s Bajdenom. Puče, dakle, kao mehur san francuske brodogradnje vredan startnih 56 milijardi dolara (po Makronu), pa onda još oho-ho milijardi u poslu koji je trebalo da potraje s garantnim rokovima do 2040.

Slom podmorničkog biznisa je počeo januarskom posetom premijera Skota Morisona Njujorku gde je izjavio da predmetni ugovor s Francuskom više nije u interesu Australije!? Potom je njegov kabinet osnovao nekakav panel na kome su dominirali bočni udari antifrancuskih lobija u vladu da raskine ugovor, sve do ovih dana kad nam je to AUKUS obelodanio. Interesantna su pritom pitanja je li Francuska dobro „pročitala” dva žuta kartona (januar i jun) i jesu li imali informacije s kojih adresa im se buši svetski vredan posao.

Pošto su prilično ponižavajuće sklonili Francusku, saveznici iz novog pakta su čvrsto obećali Australiji uvođenje u klub nuklearnih sila (zasad samo pogon, a ne i oružje), čemu se mogu radovati koliko i brinuti domicilni borbeni resursi. Australija je s  podmornicama koje ima (šest, klasa „Kolins”) relativno podmirivala svoje mirnodopske misije, bez većeg udaljavanja od obale, pa ni propali projekat „Barakuda” nije obećavao mnogo jače performanse (od 15 do 30 odsto po najvažnijim parametrima) ali dupliran broj podmornica. I to je verovatno bio okidač u operativnom centru AUKUS-a da kažu „dajemo vam nuklearni pogon i zone odgovornosti što bliže kineskoj obali”.

Evidentan strah članica novog pakta od kineskog širenja uticaja u indopacifičkim vodama i preduzimanje ovih mera u Pekingu se tumači bez vidljivijeg uzbuđenja kao hladnoratovski mentalitet i širenje ideoloških predrasuda saveznika, dok ruska strana AUKUS vidi kao svojevrstan „prototip azijskog NATO-a”.

Morisonova priča o sijaset neusaglašenosti pri ugovaranju s Francuzima kao jedan od razloga poništavanja ugovora, generisana je iz zna se kojih centara, a tobože oslonjena na dokaze iz dosta trapave gradnje postojećih podmornica (1989–2003. u Adelejdu), ne stoji bar iz dva jaka razloga – prvi, da nema projektovanja i gradnje šest objekata bez minimalno 12 godina, i drugi, da odlične francuske podmornice izgrađene u savršeno preciznim rokovima, godinama nesmetano služe mornaricama Pakistana, Malezije i Indije (da ostanemo u tom regionu).

Koje, čije i kakve podmornice novi saveznici sad nude Australiji? Normalno, napadne takozvane lovce, s nuklearnim pogonom koje imaju i grade za sebe i Britanija i SAD. Britanci su peti objekat iz klase „astute” tek porinuli i predstoji im gradnja šestog i sedmog što će potrajati do 2026, pa tek onda bi došao na red novi saveznik, koji bi prvu podmornicu mogao imati recimo 2032. ako bi se gradnja izvodila u Adelejdu. Drugi saveznik ima zauzeta oba brodogradilišta gradnjom klase „virdžinija”, a trenutno je na polovini plana da izgradi 40 objekata, što će potrajati do 2033–2034, pa bi u toj varijanti neki daleki Morisonov naslednik mogao da razbije šampanjac tamo negde za deceniju i po.

Premijerov plan o 50 milijardi australijskih dolara za francuski projekat već se u stručnim računicama penje na 90 milijardi, računajući transfer tehnologije (ako Australija ostane pri molbi/zahtevu da se to gradi kod njih). Pa potom preskupa infrastruktura za održavanje nuklearnog pogona i svega ostalog, tako da se buduće budžetske stavke još ne mogu ni zamisliti.

Valja naglasiti da su na tenderu 2016. Francuzi boljom ponudom pobedili Nemce i Japance, pa im sad džaba jadikovke da su tada mogli i oni da ponude nuklearni pogon, jer se upravo gradi klasa „barakuda” (prvi objekat „Sufren” već plovi) kojoj je za ponudu Australiji reaktorski pogon zamenjen konvencionalnim dizel-električnim. Sumnju u nivo kvaliteta francuske nuklearne tehnologije jednostavno treba ignorisati jer je to zemlja koja 75 odsto potreba za električnom energijom (najviše na svetu) podmiruje iz svojih 58 nuklearnih elektrana.

Poseban akcenat je odnos cena nuklearnih spram konvencionalnih podmornica koji se kreće na relaciji 1:5, a ako se ovim drugim doda tzv. AIP pogon onda mogu ostati pod vodom od 20 do 30 dana bez izronjavanja što znači da se borbeni kapacitet od četiri do šest ovakvih objekata i te kako približava, izjednačuje ili čak premašuje jednu nuklearku. Ako ovu računicu prevedemo na aktuelno storniranje francuskog ugovora znači da bi Australija dobila klasom „barakuda” moć dve, eventualno tri nuklearne podmornice, a sad vidimo da im AUKUS projektuje moć na osam objekata, što će Australiju neslućeno ojačati u vojno-pomorskom smislu. A koliko će to da košta, sigurno ni Vašington ni London ne brinu mnogo o tome.

I na kraju nešto za ljubitelje podmornica. Australija bi klasom „barakuda” podigla svoj deplasmanski rejting sa sadašnjih 20.400 tona klase „kolins” (koja će u rashod) na 54.000 tona i našla bi se rame uz rame sa Severnom Korejom a iza Japana koji je na vrhu nenuklearnih kapaciteta sa svojih 86.200 tona. U varijanti AUKUS-a (klasa „astute”) imala bi 60.000 tona, a klasom „virdžinija” 68.000 tona i bila bi u rangu s Indijom na šestom mestu u bloku imalaca nuklearnih podmornica.

Pukovnik RM, podmorničar

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Земунац
Аустралијанци и Новозеланђани су навикли да гину за интересе других (читај британске круне) хиљадама километара далеко од свог дома. Сад их гурају поново да гину за интересе других, додуше нешто ближе свом дому.
Niko bitan
Иван Грозни: Ne, nisu nam bili saveznici. Samo smo se zatekli na istoj strani.
Иван Грозни
Обе земље су биле наше савезнице у два светска рата. Обе земље дале су свој допринос у победи над злом.
LaCosta
Jesu li kojim slucajem razlislili da postoji velika mogucnost da za svaku svoju podmornicu dobiju dve ili tri kineske pored svojih obala? Jasno je da Kinezi nece stedeti resurse da odgovore na ovu anglosaksonsku igru.
Владија Шарац
Постоји ли чин пуковника у ратној морнарици? И још подморничар …
Земунац
@Боривоје Банковић По Закону о војсци у свим родовима и видовима исти су подофицирски и официрски чинови. Мада на сајту ВС РС се помињу чинови код речне морнарице. Према томе био он на сувом или под водом он је пуковник по Закону о војсци.
Vladija Sarac
Bio sam u vojsci, ali i bez toga svako moze da vidi da cin pukovnika nije postojao ni u Ratnoj Mornarici JNA, niti postoji u sadasnjoj Recnoj Mornarici Vojske Srbije. Vama bi bilo u redu da se pesadijski pukovnik predstavlja kao kapetan bojnog broda?
Prikaži još odgovora
Konstantin Kalenos
Macron je bio jako ljut na Bidena i Johnsona i čak povukao veleposlanika iz Washingtona. Poslije mu je rečeno da se smiri i da će dobiti kompenzaciju. I jeste, dobio, Macron otišao u Hrvatsku i tamo prodao rabljene "Rafale" zrakoplove - jednu eksadrilu i obuku i servis za grde milijarde! I sve se sredilo medju vrlim članicama NATO i oružja gladne Hrvatske. Priča je ipak sa sretnim krajem.
Savka
preugacak tekst koji lije krokodilske suze za Francuze da se vlasi ne sete a mogao bi se sazetu u jednoj recenici (po autiru priloga): Rusi i Kinezi dobri Ameri i njihovi sateliti losi.
сивошевић
текст је одличан. ко ће с америма у коло тај ће за амере да гине

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.