Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Slikarstvo i kulinarstvo

Slikarstvo i kulinarstvo
Жилијен Бенитон: „Код краља кус-куса”

Specijalno za „Politiku”
Salcburg – Već nekoliko decenija figurativno slikarstvo nalazi se u senci umetničkih formi u trendu, nepopularno viđeno kao zastareli način vizuelnog izražavanja. Protiv ove tendencije ne preduzima se puno, jer se i umetnost, baš kao i moda, usklađuje sa sezonskim parametrima tržišne potražnje. Ko je, i kada, odlučio da figurativno slikarstvo treba poslati u penziju nije više toliko bitno koliko odgovor na pitanje: Kako mu podići cenu i dostojanstveno ga vratiti na scenu?

Rešenjem ove zagonetke se od maja 2005, između ostalog, bavi kulturna asocijacija HangART-7 iza koje stoji austrijski koncern „Red Bul”, a koja je zaživela zahvaljujući predanom angažmanu Liobe Redeker, koordinatora programa i direktora organizacije „Bazis Vin” (najvećeg digitalnog arhiva umetničkih dela u Austriji). Cilj HangART-a-7 je da vrši „stalnu promociju mladih talenata i njihovih karijera” i da putem redovnih izložbi u salcburškom Hangaru 7 – luksuznom poslovno-izložbenom prostoru vlasnika „Red Bula” Ditera Matešica – predstavi najtalentovanije savremene slikare u usponu. Svaka od izložbi se koncentriše na jednu zemlju (ili grad) i od 2005. svoje retrospektive dobili su umetnici iz Austrije, Kine, Španije, Njujorka, Rusije, Južne Afrike, Meksika, Islanda i Švajcarske. U Hangaru 7 je trenutno, kao deseta u nizu, u toku izložba „Delicatesse des couleurs” na kojoj su prikazani radovi savremenih francuskih figurativnih slikara (traje do kraja avgusta) za čiju selekciju se postarala ko-kuratorka An Malerb.

U sklopu ovog događaja, u restoranu Hangara 7 „Ikarus” – takozvanom „holu slave” svetske kuvarske elite – varjaču će čitavog avgusta držati francuski glumac Žerar Depardje, gurman, hobi vinar i gastronom. Zahvaljujući arhitekturi i enterijeru Hangara 7, dobrim delom muzeja letelica i trkačkih bolida koji se nikada ne uklanjaju sa displeja, „Delicatesse des couleurs” je prva kompaktna sinergija umetnosti, kulinarstva i tehnike.

Francusko figurativno slikarstvo, koje je u Salcburgu predstavljeno kroz dela sedamnaest umetnika, može se definisati kao monohromna naracija svedenih piktoralnih ili linearnih formacija. Iako ih razlikuje upotreba tehnika i sadržaja, pa čak i odnos prema fenomenu monohromnosti koji se ne može bez oklevanja vezati za svako od njihovih dela, gostujuće autore povezuje odnos prema bojama i njihova specifična aplikacija, zbog čega je izložbi dat poetičan naziv „Delicatesse des couleurs”. Tako An-Lor Sakrist oslikava neke od svojih platna toliko mračnim tonovima da ona, posmatrana iz daljine, liče na crne monohromije. Pri tome „ikonografija njenih dela posmatrača vodi nazad u romantiku jednog Viktora Igoa ili Arnolda Beklina” (An Malerb). Slično njoj, Sizan Žalenk se poigrava siluetama, senkama i bojama sličnih nijansi koje se talože, prepliću i ponekada zagonetno menjaju izgled predstavljenih motiva.

Slikarstvo Žilijena Benitona, kroz autentičnost scenografije iz Mauritanije, Senegala i pariskih predgrađa, kao i zbog bliskosti prema predelima i ljudima koje oslikava – lebdi između hiperrealizma i voajerizma. Zbog te ekstremne „vidljivosti” motiva i primene intenzivnih boja, Benitonove kompozicije optički zbunjuju posmatrače koji se kolebaju oko autentičnosti naslikanog.

Silven Želinot koristi motorno ulje za svoje svedene kompozicije pozajmljene sa fotografija ljudi, mašina i prirode. Pri tome, ne vodi se estetskim već formalnim kvalitetom odabranog materijala. Što zbog tehnike slikanja, tako i zbog hartije visokog sjaja, ove kompleksne slike od motornog ulja gube svoje jasne konture.

Izloženi su i radovi Armana Žalija, Servan Mari, Olivijea Mamonteja, Žili Polidoro, Loika Ragenesa, Emanuela Režana, Florans Rejmon, Selima Saije, Hjua Alamargoa, Benžamena Brinoa, Nine Čajldres, Silvije Fažfrovske i Silvije Fanšon.

-----------------------------------------------------------

Mirjana Marković u kolažu

Iako nije pokazan na izložbi u Salcburgu, „Politika” je kolaž Nine Čajldres „Sena/Mirjana” (2006) otkrila u katalogu pariske galerije „Bernar Žordan”. Na pitanje zbog čega se Mirjana Marković nekoliko puta pojavljuje u njenim likovnim kompozicijama, umetnica nam je odgovorila: „Jedno vreme sam se bavila Balkanom i u jednom trenutku sam otkrila neverovatnu fizičku sličnost između bosanske pevačice Sene i Mirjane Marković. U kolažima sam ih stavila jednu pored druge kao simbole polariteta dobra i zla, kao dva naličja jednog, na prvi pogled istog, lika.”

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.