Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Najbolji film „Valcer sa Baširom”

Najbolji film „Valcer sa Baširom”
Из филма „Валцер са Баширом” (Фотодокументација „Политике”)

„Zlatni toranj” za najbolji film 15. festivala evropskog filma koji je kasno sinoć završen u Subotici i Paliću pripao je filmu „Valcer sa Baširom” Arija Folmana, odlučio je žiri glavnog takmičarskog programa festivala u sastavu: Dror Šaul, reditelj iz Izraela i predsednik žirija, Martina Blajs, predstavnik Berlinskog filmskog festivala, Marija Popistašu, glumica iz Rumunije, Srđan Vuletić, reditelj iz Bosne i Hercegovine, i naša glumica Lena Bogdanović.

Izraelsko animirano delo „Valcer sa Baširom” nagrađeno je „za originalni, hrabri i iznad svega iskren pristup složenim temama kao što je mirenje sa ’istorijskim mrljama’ u nacionalnom i individualnom sećanju. Ovim ostvarenjem Ari Folman redefiniše filmski jezik, a reč je o autorskom filmu u njegovom najboljem obliku”, navodi se u obrazloženju žirija, koji je „Palićki toranj” za najbolju režiju dodelio nemačkom reditelju Andreasu Drezdenu za dramu „Sedmo nebo”. Žiri festivala pohvalio je rediteljevu smelost da na „beskompromisan način prikaže ljubav i životne odluke koje se mogu doneti u bilo kojem starosnom dobu”. Specijalno priznanje žiri je dodelio rumunskom filmu „Bugi” Radua Munteana.

Nagrada „Gorki list” za toleranciju (čiji je osnivač i utemeljivač Dubravka Lakić, filmska kritičarka našeg lista) za najbolji film programa „Paralele i sudari” pripala je filmu „Magnus”, celovečernjem igranom debiju estonske rediteljke Kadri Kusar, „za hrabri pristup u istinitoj priči koja se protivi konvencijama tipične drame o odrastanju”. Tročlani žiri kritičara, u sastavu Jozef Šneče (Nemačka), predsednik, Mihai Ćirilov (Rumunija) i Dejan Sinovčić (Hrvatska), odlučio je da u ovom programu Specijalnu nagradu dodeli turskom filmu „Knjiga za leto” Sejfija Teomana.

Sa prosečnom ocenom 8,42, za najbolji film festivala palićka i subotička publika proglasila je ruski film „Rusalka” Ane Melikijan, koje je za najbolje delo festivala proglasio i žiri kritičara udruženja Fipresci Srbija. Publika 15. palićkog festivala visoko je ocenila bugarski film „Svet je veliki i spasenje je iza ugla” Stefana Komandareva i norvešku dramu „Čovek koji je voleo Ingvea” Stijana Kristijansena.

U proteklih sedam dana, 15. festival evropskog filma u Paliću i Subotici predstavio je publici 70 filmova u osam programskih celina i ugostio više od 150 gostiju iz inostranstva. Festival je završen ceremonijom uručenja nagrada i projekcijama filmova „Ljubav i drugi zločini” Stefana Arsenijevića i „Delta” Kornela Mundruca, oba van konkurencije.

Organizatori su još juče najavili da bi 16. festival evropskog filma u Paliću trebalo da počne 18. jula naredne godine.

-----------------------------------------------------------

Krivci su pojedinci

Pretposlednje festivalsko veče 15. festivala evropskog filma proteklo je u znaku našeg reditelja Gorana Paskaljevića, kojem je u Subotici uručena nagrada „Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji. U susretu sa novinarima Paskaljević je govorio o značaju ulaganja u domaću filmsku produkciju, ali i u bioskopsku mrežu, novom filmu, albansko-srpsko-italijanskoj koprodukciji „Medeni mesec” čije snimanje počinje krajem septembra, a nije zaobiđena ni aktuelna tema – hapšenje Radovana Karadžića.

– Krivica za ratne zločine treba da se individualizuje i ne sme da bude kolektivna. Nisam učestvovao u ratovima na ovim prostorima, protivnik sam ratova i ne želim da osećam krivicu što sam Srbin, krivicu za ubijanje nedužnih civila i za druge zločine – izjavio je Paskaljević. Prema njegovim rečima, sporazum o saradnji sa Tribunalom za ratne zločine u Hagu potpisao je još Slobodan Milošević i neophodno je da se taj dokument poštuje.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.