Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Korona povećala broj venskih tromboza

Najugroženiji su stariji pacijenti, nepokretne osobe, kao i oni koji imaju hronične bolesti. – Na respiratorima 137 obolelih
Korona povećala broj venskih tromboza
Лекари и даље упозоравају на опрез и поштовање мера, међу којима је и ношење маски (Фото Н. Марјановић)

U Srbiji je u poslednja 24 časa evidentirano 3.876 novih slučajeva virusa korona na osnovu 12.239 testiranih uzoraka, a preminule su još 62 osobe. Prema podacima Ministarstva zdravlja, trenutno je hospitalizovan 3.851 pacijent, od kojih je 137 na respiratorima.

Iako je broj zaraženih u padu, lekari i dalje apeluju na oprez i upozoravaju na česte dugoročne posledice kovida 19. Uz podsećanje da je reč o sistemskoj bolesti koja pogađa sve organe, dr Bogdan Crnokrak, pomoćnik direktora za medicinska pitanja KBC „Bežanijska kosa” kaže da se najčešće javljaju kardiovaskularni problemi. Prema njegovim rečima, pacijenti se javljaju i endokrinolozima, gastroenterolozima i pulmolozima.

„Uočavaju se vrlo loša regulacija pritiska, poremećaj ritma, regulacije glikemije, kao i gastroenterološke tegobe, bolovi u stomaku, dijareja”, kazao je Crnokrak za RTS.

Na pitanje da li su tromboze češće kod delte ili omikrona, on je kazao da se u odnosu na period od pre godinu dana broj tromboza u arterijama drastično smanjio.

„I kod omikrona i kod delte stanje je vrlo slično – arterijskih tromboza ima znatno manje za razliku od venskih, kod kojih smo primetili da su u porastu. Znači, znatno je veći porast venskih tromboza sa svim posledicama”, naveo je Crnokrak, dodajući da su najugroženiji stariji pacijenti, nepokretne osobe, kao i oni koji inače imaju rizik od tromboze, odnosno boluju od hroničnih bolesti.

Govoreći o vremenu potrebnom za oporavak organizma nakon kovida 19, on je kazao da ono varira od pacijenta do pacijenta.

„Najbolje prođu pacijenti koji su već preležali kovid 19 i koji su vakcinisani. Za razliku od njih, oni koji nisu vakcinisani i nisu preležali kovid 19 mogu da i u ovom najnovijem talasu razviju ozbiljne komplikacije i ozbiljnu formu bolesti”, naveo je Crnokrak.

On je kazao da je od početka godine u KBC „Bežanijska kosa” pregledano oko 12.000 pacijenata, ali se u poslednje vreme njihov broj smanjuje. Tako je pre tri nedelje bolnica bila puna, a danas ima 10 odsto slobodnih mesta. Takođe, u odnosu na period od pre dve sedmice, kada je dnevno u proseku pregledano oko 270 pacijenata, manji je i pritisak na prijemno-trijažnu ambulantu u kojoj se sada pregleda oko 150 ljudi na dan.

Govoreći o starosnoj strukturi, on je kazao da je u odnosu na novembar prošle godine sada prosečna starost pacijenata deset godina veća.

„U novembru je u proseku starost pacijenata bila oko 62 godine, a sada 71 godinu. To su uglavnom hronični pacijenti s pratećim bolestima”, istakao je Crnokrak.

Pregovori o proizvodnji nazalne vakcine u Srbiji

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović izrazio je očekivanje da bi u Srbiji, osim vakcine „sputnjik lajt”, mogla da počne i proizvodnja nazalne vakcine koja, kada se primi zajedno s običnim cepivom, pruža 100 odsto zaštite od virusa korona. Popović je za Tanjug rekao da su u toku pregovori s moskovskim Institutom „Gamaleja” i da se u martu ili aprilu očekuje da u Beograd dođe čelnik te institucije Aleksandar Ginzburg. „Razgovaraćemo i o proizvodnji nazalne vakcine, koja će biti u obliku spreja, a već su je primili brojni političari, privrednici, glumci, pevači i pokazala je izvanredne rezultate”, rekao je Popović.

On je pojasnio da se očekuje da će do kraja aprila ili maja biti završena sva istraživanja u vezi s tim cepivom i da će krenuti proizvodnja, nakon čega će Srbija moći da dogovori da se nazalna vakcina proizvodi i kod nas.

Prema njegovim rečima, Institut „Torlak” je do sada već proizveo blizu dva miliona doza obične „sputnjik” vakcine.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Фајзермектин
Кардиоваскуларни проблеми могу бити од вакцинације. Медицинска пракса звана "аспирација ињекције" спречава да садржај вакцине не оде у крвоток директно већ у мишићно ткиво. Др. Џон Кембел (Dr. John Campbell), енглески медицинар, тврди у својој Јутјуб емисији да је узрок многих срчаних и неуролошких проблема неправилно давање (eng. administering) вакцине.
@Vitez
YouTube или не, интрамускуларна инјекција треба да иде у мишић (отуд назив), а не у крвни суд. Зато се даје у мишић куда не пролазе велики крвни судови: делтоид или глутеус. За додатну безбедност, кад се игла уведе, кратко се клип шприца повуче. Ако у шприц не уђе крв, значи да није погођен крвни суд и може да се убризгава. У супротном, мора да се убада на другом месту.
Vitez
Ma ako je sa Jutjuba mora da je u pravu i da je veliki stručnjak, jer samo su na Jutjubu takvi. Ko nije na Jutjubu taj pojma nema.
Prikaži još odgovora

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.