Utorak, 07.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
INTERVJU: Božidar Delić, prvi na listi Srpske koalicije NADA za parlamentarne izbore

Mi ne krijemo naše simpatije prema Rusiji

Miloš Jovanović i Vojislav Mihailović su želeli da budem prvi na listi i kad neko izgovori tako krupnu stvar jasno je da je u politiku ušao radi nečeg mnogo većeg od ličnog interesa i lične afirmacije
Mi ne krijemo naše simpatije prema Rusiji
(Фото Српска коалиција НАДА)

Na ovim izborima nastupam kao lider patriotskog pokreta „Nema nazad, iza je Srbija”, koji sam nedavno osnovao sa svojim najlojalnijim saradnicima, oficirima i borcima. Smatram da su pred nama jako ozbiljna vremena i da jedna ovakva organizacija može biti od presudnog značaja za promene koje slede na međunarodnoj sceni, a koje će se ticati i Srbije. Rukovodeći se istim kriterijumom ušli smo u Srpsku koaliciju NADA jer smo procenili  da je to  najbolji i najdosledniji tim koji Srbija danas ima, kaže za „Politiku” general u penziji Božidar Delić, prvi na izbornoj listi „NADA za Srbiju”, čiji su nosioci lideri DSS-a i POKS-a Miloš Jovanović i Vojislav Mihailović.

Objašnjavajući zašto je napustio pokret „Ljubav, vera, nada” Nemanje Šarovića i na kraju se opredelio „samo” za NADU, general Delić kaže da je uvek bio i biće spreman da podrži rad pojedinaca, udruženja i organizacija kada vidi da rade u interesu njegovog naroda.

– Podržavao sam politiku i nekih stranaka. I to mi se ponekad  zamera. Ali ja tu politiku i dalje dosledno podržavam za razliku od tih istih stranaka koje su zarad političkog ili nekog drugog profita promenile svoje stavove. Evo na mnogim poljima već godinama  učestvujem ili tesno sarađujem na primer sa Kolom srpskih sestara, 549. MTBR Car Dušan Silni, Društvom srpskih domaćina. I to su ljudi koji nikada nisu pogazili datu reč. Pa i koaliciju NADA čini preko 25 stranaka i udruženja. Mi naravno nemamo podudarne stavove po baš svakom pitanju jer bismo tad bili jedna stranka, ali osnovni stavovi koji se tiču vitalnih interesa Srbije su identični. Tu pre svega mislim na teritorijalnu celovitost zemlje, odnos prema Kosovu i Metohiji, NATO-u, podsticanju nataliteta, privatizaciji prirodnih bogatstava zemlje, odbrani i obnovi institucija.

Šta znači to što ste baš vi prvi na ovoj listi koalicije DSS-a i POKS-a? Koja će biti vaša uloga posle izbora?

To pitanje, verujte, nije se pomenulo nijednog trenutka tokom razgovora o koaliciji. Razgovarali smo o programskim načelima i crvenim linijama nacionalnog interesa koje ni u jednom momentu ne smeju biti pređene. Nakon što je sve bilo dogovoreno dr Miloš Jovanović i gospodin Mihailović su me iznenadili kada su rekli da bi voleli da ja budem prvi na listi. Znate, u današnje vreme kada se po strankama tuku za funkcije, a neko izgovori tako krupnu stvar, jasno vam je da je u politiku ušao radi nečeg mnogo većeg od ličnog interesa i lične afirmacije. Ako ovako skladno nastavimo da funkcionišemo i nakon izbora, Srpska koalicija NADA biće najozbiljnija, najjača ako ne i jedina patriotska snaga u Narodnoj skupštini posle 3. aprila. Što se tiče patriotskog pokreta „Nema nazad, iza je Srbija”, planiramo da jačamo organizaciju i spremamo se za lokalne izbore koji će se održati za godinu dana.

Kako će vaša lista uticati na politički život Srbije ako budete deo vlasti, a kako ako ostanete u opoziciji?

Mi smo ovde da menjamo. A nažalost, mnogo je toga što ne valja. Možemo biti u vlasti samo sa strankama koje dele naše vrednosti, naš program i ciljeve. U suprotnom vlast će imati mnogo muke da objasni građanima zašto ne prihvata naša rešenja. Za početak, ne može partijska knjižica da bude vrednija od diplome, znanja, truda i rada. Ne može država da subvencioniše strance više nego našeg srpskog seljaka, domaćina i privrednika. Jednostavno, to je nenormalno.

Situacija u svetu je turbulentna i procene su da nas tek čekaju ozbiljni izazovi. Kako Srbija treba da se vlada u narednom periodu da bi očuvala stabilnost i mir unutar svojih granica i obezbedila dovoljno energenata i hrane?

Videli ste da i u skupštini kada se „kockice slože” sa malim brojem poslanika možete nekad da postignete daleko više nego neka glomazna stranka. Taj isti trenutak Srbija treba da uoči i iskoristi i na planu spoljne politike. Mi ne krijemo simpatije prema Rusiji kao našem tradicionalnom savezniku, ali kako jednom reče Vojislav Mihailović „kad se slonovi igraju strada trava”, tako da Srbija kao mala zemlja svakako mora vrlo promišljeno da povlači svaki potez.

Ukoliko biste bili u toj poziciji, šta biste radili drugačije u odnosu na sadašnju vlast kada je reč o vođenju spoljne politike? Koji su spoljnopolitički prioriteti vaše liste?

Treba da vodimo hrabriju spoljnu politiku nego što je sada slučaj. Ogromna greška je učinjena glasanjem Srbije u UN o osudi Rusije u konfliktu sa Ukrajinom. Mnogo bolje bi bilo da smo bili uzdržani. A to je mogla da bude odlična izlazna strategija s obzirom na to da je skupština raspuštena što znači da i vlada ima samo tehničke nadležnosti. Ovako smo pokazali da smo podložni pritiscima velikih sila i da smo pod pretnjama u stanju da trgujemo svojim nacionalnim interesima.

Šta su vaši ciljevi kada je reč o politici prema regionu i položaju Srba u zemljama okruženja?

Najvažnije je očuvanje mira, jer moji saborci i ja najbolje znamo šta je rat. Srbija ima obavezu da se brine o pravima i interesima svojih sunarodnika u susednim državama. Za Republiku Srpsku imamo čak i obavezu prema Dejtonskom sporazumu.

Česta su ovih dana poređenja napada Rusije na Ukrajinu i napada NATO-a na SRJ 1999. godine. Kao ratni komandant na KiM u tom periodu, kakve biste vi paralele povukli?

Kopnena NATO invazija nije uspela. Za 78 dana nisu uspeli da nas pomere ni za milimetar, iako su imali neuporedivo jaču vojnu silu od nas. S druge strane, Rusija je za manje od dve nedelje potisnula ukrajinske snage sa četvrtine svoje teritorije koja je veća od cele Srbije. Te dve situacije nisu za poređenje. Srbija nije nikoga ugrožavala i zaista nije postojao nijedan razlog za napad na nju, dok je Ukrajina kao pogranična država sa Rusijom, svojom željom da postane članica NATO-a direktno ugrožavala interes jedne od najvećih nuklearnih vojnih sila na svetu i zato možemo razumeti njihovu reakciju.

Kakav je nivo saradnje sa drugim opozicionim izbornim listama? Hoćete li, kao izborna lista, imati svoje kontrolore izbora na svim biračkim mestima?

Mi ćemo pokriti kontrolorima veliku većinu biračkih mesta, a nadamo se da će to moći i druge opozicione stranke jer nam je to zajednički interes. Kontrola izbora je jako važna i presudna za očuvanje izborne volje građana, jer ako nema kontrolora, onda će sasvim sigurno koza čuvati kupus.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

dusan1
Украјина као погранична држава са Русијом, својом жељом да постане чланица НАТО-а директно угрожавала интерес једне од највећих нуклеарних војних сила на свету. Znači li to da Srbija treba da napadne na skoro sve susede i sebe samu na Kosovu jer kao članice NATO-a ugrožavaju Srpske interese ?
Иван Грозни
Како је могуће ослањати се на земљу са којом се не граничимо и која је изолована? Једино ако хоћемо да личимо на Енвер Хоџину Албанију.
Ostoja
NADA zaslužuje da Srbija ustane i da glasove ovim poštenim ljudima.
Sandra
Generale, svaka reč zlata vredna, čast si i ponos ove države!
Helen
'Kopnena NATO invazija nije uspela'. Kad je to bila kopnena invazija NATO-a?
Татјана
Ако нисте преспавали 1999. годину, знате да је су из Албаније, највише на подручју карауле Кошаре, вршена артиљеријска дејства и пешадјски/десантни удари на територију Србије. Већином је била реч о регуларним снагама Албаније, као прокси-ратницима, уз одређено учествовање инструктора и посебних јединица земаља НАТО-а. Сви су били одбијени. Ако хоћете да будете духовити,морате то мало боље. Неко би рекао да овако испадате глупи, мада ја мислим да сте само безобразни.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.