Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Beogradski april

Beogradski april
Предаја кључева града Београда кнезу Михаилу на Калемегдану 1867. године, рад Адама Стефановића (Фотодокументација „Политике”)

U glavnom gradu Srbije nedavno je završena tradicionalna manifestacija „Dani Beograda”, koja se održava od 16. do 19. aprila. Datum početka izabran je zbog toga što je 878. godine baš na taj dan prvi put u pisanom dokumentu pomenuto slovensko ime našeg grada – Beograd. To je najstariji zapis o njegovom slovenskom imenu, ali je verovatno tako nazivan i mnogo ranije. Papa Jovan Osmi u poslanici bugarskom knezu Borisu, koji primanjem hrišćanstva dobija ime Mihajlo, traži da se episkop beogradski Sergije smeni zbog poročnog života. U vreme slanja ovog dopisa i Rim i Carigrad su se borili za uticaj na narode koji su se doselili na Balkan. Beograd je već bio sedište episkopa, što znači da je bio razvijeno naselje. U prilog mu je išao važan geografski položaj, kao i danas. Tako je nestalo ime Singidunum, koje su mu u 4. veku pre naše ere nadenuli Kelti.

A 19. april izabran je za dan završetka manifestacije kao datum na koji je turski guverner Ali Riza paša gradove Beograd, Kladovo, Smederevo i Šabac predao na upravu i čuvanje knezu Mihailu na osnovu fermana sultana Abdul Azisa. Prilikom izbora ovog datuma načinjena je greška jer nije uzeto u obzir da je razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara u 19. veku iznosila 12 dana, a ne 13, kao u 20. veku. Ova greška potkrala se i na spomen-ploči postavljenoj 1967. godine, na stogodišnjicu ovog događaja, na ulazu u Kalemegdan, s desne strane. Tadašnja vlast očigledno nije vodila računa o razlici u kalendarima.

Na ulazu u Kalemegdan 18. aprila 1867. godine bila je podignuta tribina na kojoj je srpski knez od poslednjeg turskog zapovednika Beograda primio gradske ključeve. Hroničari su zabeležili da je knez Mihailo bio odeven „poput starih vitezova iz doba cara Dušana, s ogrtačem od kadife i velikom jakom od samura, na nogama visoke čizme s velikim mamuzama. O bedrima visila mu je kriva sablja pozlaćena i iskićena mnoštvom dragog kamenja. Oko 11 sati izvršivši smotru srpske vojske knez je uzviknuo:

– Zdravo, junaci!

– Od boga ti zdravlje, gospodaru! – odgovoriše njegovi vojnici.”

Za vreme ovog svečanog čina svirale su vojne muzike naizmenično marševe, a zatim je topovskim salvama bilo pozdravljeno na bedemima Beogradske tvrđave podizanje srpske zastave, koja je sad stajala pored turske.

Svetlana Brnović Mitić,
istoričar umetnosti

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Махалски гонич
Аутор каже: „На улазу у Калемегдан 18. априла 1867. године била је подигнута трибина...“ што је нелогично и треба да пише 6. априла 1867. године, па у загради превођење на грегоријански календар. Наиме, тада је на овим просторима званично важио јулијански календар све до 14. јануара 1919. године када смо прешли на грегоријански. Проверите дневну штампу тог времена.
Момо
Хвала на лепом, смиреном и писменом обавештењу о важним пролећним датумима нашег славног града; града са великом прошлошћу и сјајном будућношћу.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.