Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Gde se sele sudovi i tužilaštva

Ogromna arhivska građa svih pravosudnih predmeta u Beogradu biće digitalizovana. – Prvi osnovni sud neće biti preseljen u Ruzveltovu ulicu, ali se planira izmeštanje sa Novog Beograda
Gde se sele sudovi i tužilaštva
Први основни суд надлежан је за централне градске општине а сада му је седиште у Новом Београду (Фото Д. Жарковић)

Visoki savet sudstva (VSS) i Državno veće tužilaca (DVT) iseliće se iz zgrade u Resavskoj ulici, koja je odlukom Agencije za restituciju, pre nekoliko godina, vraćena starim vlasnicima. Kako saznajemo, Ministarstvo pravde traži rešenje za adekvatniji smeštaj ove dve najviše sudske i tužilačke institucije. Intenzivno se radi i na rešavanju problema Arhiva pravosudnih organa, koji je posebno izražen u Beogradu. Traži se i poseban prostor za Upravni sud.

– U toku su aktivnosti na pripremi za digitalizaciju ogromne arhivske građe pravosudnih predmeta u Beogradu, njihovo pravilno klasifikovanje i pothranjivanje. Planirane su nabavke adekvatne opreme koja je potrebna za realizaciju ovog složenog zadatka, kao i kapitalne investicije u cilju fizičkog smeštaja ogromnog broja predmeta i ostale arhivske građe koju poseduju pravosudni organi – rečeno je za „Politiku” u Ministarstvu pravde.

Nedavno je bilo nezvaničnih najava da bi Prvi osnovni sud mogao biti preseljen sa Novog Beograda u zgradu Vojnogeografskog instituta u Ruzveltovoj ulici, budući da se njegovo sedište već dugi niz godina nalazi daleko od teritorije za koju je nadležan. Međutim, u zvaničnom odgovoru Ministarstva pravde navodi se da ta informacija nije tačna. Ipak, razmišlja se o drugim opcijama, ali je još prerano da se o njima govori.

Prvi osnovni sud u Beogradu nadležan je za opštine Palilula, Zvezdara, Vračar, Savski venac i Stari grad, na kojima živi oko pola miliona ljudi, što ga čini najvećim osnovnim sudom u Srbiji, a njegovo sedište nalazi se u zgradi „Aeroinžinjeringa” u Novom Beogradu, preko puta  hotela „Jugoslavija”. Svi građani koji vode parnice, a žive na teritorijama ovih pet većinom centralnih gradskih opština, odlaze u sud u potpuno drugi deo metropole.

– Činjenica je da sedišta pojedinih sudova nisu locirana na teritorijima svoje nadležnosti, ali je u planovima ministarstva da se i taj problem reši u dogledno vreme na najoptimalniji način, s obzirom na poteškoće iznalaženja ili izgradnje adekvatnih zgrada na željenim lokacijama, kako bi se građanima olakšao pristup nadležnim pravosudnim organima – kažu u Ministarstvu pravde.

U prethodnim decenijama bivši vojni objekti bili su rekonstruisani i predati pravosudnim organima, kao što je slučaj sa nekadašnjim Vojnim sudom u Ustaničkoj ulici, gde je 2003. godine useljen takozvani Specijalni sud – posebna odeljenja za organizovani kriminal i razne zločine pri Višem sudu i Višem javnom tužilaštvu u Beogradu. Pored zgrade Specijalnog suda, u toku je izgradnja objekta u koji će biti preseljeno Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal.

Sudska zgrada u Katanićevoj ulici, gde je danas smešten Drugi osnovni sud, pripadala je nekada Vojnotehničkom institutu. Bivša sudska zgrada u Timočkoj ulici na Crvenom krstu sada je vojni objekat.

– U procesu rešavanja i unapređenja smeštajnih uslova pravosudnih organa u Beogradu, Vlada Srbije je svojim zaključcima u nekoliko navrata dodeljivala na korišćenje Ministarstvu pravde zgrade koje su do tada bile u posedu Ministarstva odbrane, a koje nisu bile u upotrebi, ili nisu bile neophodne za funkcionisanje Vojske RS, kao što je slučaj sa objektima u Katanićevoj i Ustaničkoj ulici. Bilo je i obrnutih slučajeva kada je vlada dodeljivala zgrade pravosudnih organa na korišćenje Ministarstvu odbrane, a takav je primer sa onom u Timočkoj ulici gde je nekada radio bivši Treći osnovni sud. Sada ovu zgradu u celosti koristi Vojska RS, a izuzetak je manja površina zaostale arhive Višeg suda u Beogradu, koja će uskoro biti izmeštena – navode iz Ministarstva pravde.

Naglašavaju da se posebna pažnja poklanja unapređenju uslova rada u pravosudnim organima u Beogradu. Podsećaju da su izvršene kompletne rekonstrukcije Palate pravde u Savskoj ulici, zatim zgrade bivšeg Petog opštinskog suda u Ustaničkoj, gde radi Prekršajni sud u Beogradu, a takođe objekti u Katanićevoj i u Novom Beogradu („Aeroinžinjering”) gde su smešteni Prvi i Drugi osnovni sud.

Pored toga, pribavljeni su u svojinu i novi objekti, kao što je zgrada u Ulici Tošin bunar broj 274 g za potrebe Trećeg osnovnog suda, ali je u planu da se za ovaj sud uskoro obezbedi bolji prostor dogradnjom zgrade u Bulevaru Mihajla Pupina, gde je nekada radio bivši Četvrti opštinski sud.

– U toku je izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju objekta Trećeg osnovnog suda i Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Bulevaru Mihajla Pupina 16, čime bi se povećali smeštajni kapaciteti, stvorili moderni i adekvatni uslovi za rad i omogućila bolja usluga građanima – kažu u Ministarstvu pravde.

Palate pravde u Srbiji dobijaju novi izgled

Nedavno je završena nova savremena zgrada Palate pravde u Kragujevcu. U Užicu su izgrađene nove zgrade Prekršajnog i Privrednog suda. Potpuno nove objekte za prekršajne sudove dobili su Pančevo, Požarevac i Raška.

U toku je druga faza rekonstrukcije i adaptacije kasarne „Filip Kljajić” u Nišu, namenjene smeštaju pravosudnih organa. Obnovljeni su i objekti za Više i Osnovno javno tužilaštvo u Somboru i pravosudne organe u Prijepolju, a rekonstruisane su i nadograđene zgrade osnovnih sudova u Aranđelovcu i Lazarevcu.

– Radovi na adaptacijama i sanacijama postojećih objekata pravosudnih organa u Srbiji izvode se kontinuirano u skladu sa potrebama i raspoloživim sredstvima. U toku su aktivnosti na pripremi i izgradnji novih zgrada za pravosudne organe u Kruševcu, Kraljevu, Smederevu i Novom Sadu, kao i na rekonstrukcijama objekata za Osnovni sud u Ubu, Privredni sud u Somboru i pravosudne organe u Pirotu – navode iz Ministarstva pravde.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.