Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbi i Srbijanci

Srbi i Srbijanci
(Драган Стојановић)

S najvećim zanimanjem pratim rasprave koje se odvijaju u javnom prostoru o upotrebi i odnosu između leksema Srbi i Srbijanci. U ovoj rubrici nedavno su se pojavila dva pisma Bojana Cvitana sa čijim sadržajem se potpuno slažem. Kako je ovo pitanje od velikog kulturnopolitičkog, ali i kulturnog i političkog značaja, dodao bih još ponešto.

U javnom prostoru se već neko vreme nameće upotreba prideva srpski za ono što označava pripadnost državi Srbiji, iako se osnovno značenje odnosi na pripadnost srpskom narodu. Srpski jezik, srpska kultura i Srpska pravoslavna crkva ispravno nose pridev srpski, jer označavaju pojmove koji pripadaju srpskom narodu bez obzira na geografski prostor. Nezadovoljavajuća upotreba daje vetar u leđa onima kojima je cilj ograničavanje i smanjivanje stvarnog i duhovnog srpskog prostora, npr. ustanovljavajući nove nazive za jedan isti jezik.

Na osnovu iznetih primera je jasno da bi nam u javnom opštenju dobro došla druga leksema koja bi bila jasno povezana s državom Srbijom. Najprirodnije je prihvatiti pojam koji upravo to označava, a u srpskom jeziku je prisutan duže od 150 godina. Osećanje uvređenosti koje neki pominju treba posmatrati kao posledicu pounutrašnjivanja hrvatske kulturne politike, na kojoj je utemeljen titoizam kojim nas tlače bezmalo 80 godina.

Neko će reći da nam decenijama ne nedostaje srbijansko, odnosno da se na osnovu sadržaja rečenice može utvrditi da li se pridev srpski odnosi na narod ili državu. Načelno se slažem s ovakvom tvrdnjom, ali zbog povećanja brzine života, ali istovremeno i smanjenja pažnje i raspoloživog vremena za tumačenje sadržaja smatram da potreba svakim danom raste. Uostalom, prosudite sami na osnovu dva naslova iz „Politike”: „Najcitiraniji srpski fizičar na planeti” ili „Predsednik kod najstarije Srpkinje”. Možemo li sa sigurnošću tvrditi koje su narodnosti i/ili državljanstva navedene osobe?

Za kraj bih ostavio možda najvažnije. Ne tako davno, na osnovu zahteva nacionalne manjine, izvršena je promena zakona kojom se iz zvanične putne isprave izbacuje „srpsko državljanstvo” i uvodi „državljanstvo Republike Srbije”. Zahtev manjine je uvažen jer se oni ne osećaju Srbima i prethodni naziv vređa njihovo nacionalno osećanje. Umesto da trošimo vreme i energiju ubeđujući druge kako ne bi trebalo da ih vređa srpsko, zašto ne prihvatiti srbijansko, pa da svi državljani Srbije budu jedno isto – Srbijanci, i Bošnjaci, Mađari, Albanci..., a većina nas istovremeno i Srbi i Srbijanci.

Ivan Lukić,
Beograd.

Komentari14
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milos
Kada me neko nazove Srbijancem, odmah ga ispravim. Nemojte to raditi.
puka slučajnost
Slučajno ili ne - narodnosti u Srbiji se u medijima više i ne pominju.
Nick
Термине "Србијанац" и "србијански" употребљавају највише Срби изван Србије (а не некакви издајници, страни плаћеници и сл.), да би тиме прецизирали о којим се Србима ради. Зато они кажу, нпр., "србијанска влада", а не "српска", јер српском сматрају и ону у Бањалуци. Историјски посматрано, и влада у некадашњој Црној Гори била је "српска", али не и "србијанска", већ црногорска. Узгред, назив "белгијански" односи се на државу, а не на нацију, јер тамо живе две нације.
Јован К.
Прво: 'србијанска држава' не постоји, па би већ једном требало да се напусти израз 'србијанско/и'. Друго: држављанство и национална припадност нису исто. Аутор текста би требало да размисли о разлици између „српског држављанства” и „држављанства Републике Србије”. Западна анти-српска пропаганда намерно често користи "српски држављанин" (уместо „држављанин Србије”) кад извештава о неком криминалцу пореклом из Србије, што код многих ствара утисак да је он Србин.
EvGenije
Državljanstvo u Srbiji mora biti srpsko kao što je npr. rumunsko ili albansko iako ni u Rumuniji ni u Albaniji ne žive samo Rumuni ili samo Albanci. Pasoš Srbije mora biti srpski, kao što je npr. hrvatski ili mađarski koje ima podosta građana Srbije i nikom od njih to ne smeta. Srbija je nacionalna država srpskog naroda, ali i ostalih građana koji u njoj žive, tako kaže član 1. Ustava Srbije. Ne postoji druga srpska država koju bi trebalo razlikovati od Srbije pa da se koristi pridev srbijanski.
др Слободан Девић
Важно је имати у виду да ова дискусија има и језичку и политичку димензију. Са становишта језика, појам Србијанац се може посматрати као одредница локалитета на коме живе Срби (тешко да би националне мањине прихватиле да се називају Србијанцима). Међутим, ова климаво-оправдављива језичка полемика може бити употребљена као ефикасно средство за даље раздробљавање српског народа те није чудно да се већина супротставља употреби назива Србијанац. Значи Мађар из Србије и Србин из Мађарске ...

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.