Nedelja, 26.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

UN: Posledice prehrambene krize mogu biti izuzetno teške

UN: Posledice prehrambene krize mogu biti izuzetno teške
(Pixabay)

ŽENEVA - Zbog smanjenog izvoza pšenice i drugih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine i Rusije broj hronično gladnih ljudi na planeti sledeće godine može biti povećan za 11 do 19 miliona, saopštio je danas Bubaker Ben Belhasen, direktor Odeljenja za tržišta i trgovinu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija.

Ova preliminarna procena zasnovana je na smanjenom izvozu prehrambenih proizvoda iz Ukrajine i Rusije, prenosi Rojters.

U izveštaju FAO je navedeno da bi rastući troškovi poljoprivrednih investicija, poput đubriva, mogli da odvrate uzgajivače od proširenja proizvodnje i da pogoršaju snabdevanje hranom u siromašnijim zemljama koje se suočavaju sa rekordnim računima za uvoz prehrambenih proizvoda, prenosi Tanjug.

„Najviše su pogođene zemlje u regionu Bliskog istoka i Severne Afrike s obzirom na njihovo veliko oslanjanje na uvoz pšenice, ali i biljnog i suncokretovog ulja iz Rusije i Ukrajine”, naveo je Belhasen, preneo je Rojters.

Neke zemlje u podsaharskoj Africi i Aziji, kao što su Bangladeš i Indonezija, takođe su bile veoma pogođene krizom, dodao je on.

Rusija i Ukrajina obezbeđuju skoro trećinu svetskih zaliha pšenice. Osim toga, Rusija je i ključni izvoznik đubriva, a Ukrajina kukuruza i suncokretovog ulja, navodi britanska agencija.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Нека богати помогну
А што би Русија и Украјина биле дужне да снабдевају сиротињске земље са житарицама и уљем, односно да се баве овим нискоакукулативним послом? Нека их снабдева богата Америка. И зашто би Русија била дужна да извози јевтина вештачка ђубрива за чију је производњу неопходна велика количина енергије, које нигде у свету нема довољно. Са повећањем цена енергената, хране и вештачких ђубрива, надајмо се да ће за њихову производњу бити заинтересоване и земље које се баве само високопрофитним пословима.
dusan1
Kad se pogleda globus Afrika je mnogo veća od Ukrajine ili Argentine ili Australije . Zašto glad ? Ni zbog čega drugog nego zato što se u savremenom svetu poljoprivreda na malo (za sebe i porodicu) ne isplati i što obradiva zemlja nije u vlasništvu onoga ko je obrađuje nego je gazda ili privatnik ili država a radnik-rob !
dusan1
@Иван Грозни . U Australiji su pustinje i džungle mnogo veći deo nego u Africi ali se hrana izvozi jer je broj stanovnika mali a poljoprivreda na veliko isplativ biznis ! Kada bi Afrika umesto milijardu i po stanovnika ilmala 25 miliona kao Australija (60 puta manje) verovatno bi problem oko hrane bio manji ! A da postoji neka agrarna reforma ni u Africi nebi bilo gladnih ! Hektar zemlje za jednu porodicu je više nego dovoljno .
Иван Грозни
Колики део Африке се односи на пустиње, полупустиње и џунгле?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.