„Panonska posada” na pobedničkom postolju Evrope
Sistem za automatsku detekciju nezgoda na morima i spasavanje mornara, sastavljen od hardverskih i softverskih elemenata, koji je razvio tim studenata sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu proglašen je za najbolje rešenje na „POPRI international”, međunarodnom takmičenju za inovacije i biznis ideje. Četvoročlana studentska ekipa sa smera Računarske nauke, zvana „Panonska posada”, ovu inovaciju je nazvala „Lara” i sa njom je pobedila u konkurenciji osam najboljih timova iz isto toliko zemalja Jadransko-jonske regije. Takmičenje se organizuje svake godine kao deo EUSAIR foruma (EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region), koji ima za cilj povezivanje zemalja pomenute regije, a je ove godine održano u Tirani. Kako za naš list objašnjava student iz tima „Panonska posada”, Vladimir Krsmanović, ovaj događaj podstiče promovisanje projekata za razvoj regiona, povezivanje mladih i predstavljanje njihovih ideja uticajnim ličnostima iz pomenute regije.
Uz njega, „Panonsku posadu” čine studenti Aleksandar Rončević, Mihailo Milenković, Petar Kapriš. O njihovoj „Lari” bilo je i ranije reči u našem listu, kada su sa njom pobedili na nacionalnom takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju u kategoriji studentskih ideja. Ovi talentovani studenti računarskih nauka, još kao srednjoškolci su imali kontakte sa udruženjima poput „Mejkera”, kroz koje su učili van nastave i širili vidike i ambicije. Ističu da im je najnovija pobeda dala dodatno uverenje da postoji pravi potencijal u njihovoj ideji, da je on prepoznat, i otvorila put ka mnogo široj dimenziji kreiranja inovacije. Krsmanović otkriva da planiraju da nastave sa razvojem „Lare” i uskoro je testiraju na pravim, većim brodovima.
– Presrećni smo što je i srednjoškolski tim iz naše zemlje, koji se u Tirani takmičio u drugoj kategoriji, takođe, osvojio zlato. To je ekipa ETŠ „Nikola Tesla” iz Beograda. Podatak da nesreće na brodovima, tankerima, jedrilicama u Evropi i Americi godišnje zadese oko 2.000 mornara, rekreativaca, putnika i turista, a da za Aziju ne postoji statistika, ali se sumnja da ih je i više, podstakao nas je da osmislimo uređaj za spasavanje utopljenika. „Lara” je sastavljena iz tri dela. Prvog, na primer, napravljenog kao narukvica koju bi nosio svaki putnik na brodu i aktivirao signal na njoj, ako padne u more. Drugog, povezanog s tim narukvicama, koji se nalazi na komandnom mostu broda, prima signal opasnosti sa prvog uređaja i šalje ga obalskoj straži, spasilačkim službama, vlasniku broda... Treći je deo informacionotehnološkog sistema koji sve to povezuje putem interneta i aktivira alarm na brodu – objašnjava Krsmanović.
Dodaje da takvi sistemi za spasavanje utopljenika sada postoje na kruzerima sa više od 4.000 putnika, ali su mnogo skupi za plovila sa manjom posadom koja ih ne ugrađuju jer im se ne isplati. Postoje i jetftina rešenja, ali ne mogu da funkcionišu na većim brodovima, već samo u malim čamcima.
– Naša „Lara” će biti prvi uređaj na svetskom tržištu koji će pokriti sve brodove veličine između čamca za nekoliko osoba i i kruzera – ponosno naglašava Krsmanović.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


