Jakov Ignjatović o Srbima i Nemcima
Živeći u nacionalno mešovitoj sredini Austrougarske, naš znameniti pisac realista Jakov Ignjatović (1822–1889) je kao pronicljivi posmatrač proučavao osobine i pravio poređenja osobina pojedinih naroda koji su živeli u tadašnjoj zajedničkoj državi. Bio je svedok i sa zabrinutošću posmatrao brzo smanjivanje broja Srba na tlu današnje Mađarske, što je na sentimentalno tužan način oslikao u čuvenom romanu „Večiti mladoženja”.
U svojim Memoarima Ignjatović daje poređenje između Srba i Nemaca posmatrajući društveni sloj poljoprivrednika, o čemu govori sledeći citat: „I doista, srpski narod pokraj svih svojih mana, a takovih ima, kao, na primer, zloba pakost, zavist, u međusobnosti, naročito u privatnim odnošajima, nepotpomaganje, to su doista bolesti koje jednom narodu koren izgristi mogu; ali držim, da što se dobrog shvatanja, bistrine uma, pronalazačkog duha, Srbina u Evropi nijedan narod ne nadmašuje, retko se koji njemu usporediti može. Uzmimo samo na oko srpskog težaka i sravnimo ga s kakvim drugim. Srbin kao težak, kad samo hoće da radi, bolji je poslenik i razumitelniji nego Švaba, razumevajući u jednom opredelenom kraćem vremenu; i što radi, kad hoće, i dobro radi. U dužem vremenu strpeljivost ga ostavi, a švapska strpeljivost pobedi ga.” U poređenju sa ovim zapažanjima, možemo reći da se malo šta promenilo za proteklih petnaestak decenija.
Dragan Stanković,
Beograd
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


