Modernu terapiju za retku bolest čeka 13 dečaka
Dvadesetogodišnjem Vuku Đorđeviću iz Niša Dišenova mišićna distrofija, retka neuromišićna bolest, otkrivena je kada je imao samo pet godina i već sa 10 godina nije mogao da hoda.
– Tada sam shvatio koliko je to ozbiljna i progresivna bolest, ali morao sam to da prihvatim. Što se tiče mojih svakodnevnih aktivnosti, izađem povremeno malo na terasu. Svaki dan uzima neki pokret. Ono što ste mogli sami juče, danas ne možete. Moji mlađi drugovi su deca koja i ne znaju šta ih je snašlo, još hodaju i veruju da će tako ostati. Moji stariji drugovi ne mogu da dišu bez medicinskih aparata. Prošle godine sam mogao da oteram komarca s lica, da držim čašu vode. Često gledam stari porodični snimak kada sestra i ja ribamo tepih na terasi. Da, ribao sam tepih... Kada sam bio mali, nije bilo nikakve pomoći za nas. Sada su novi lekovi izmišljeni. Nauka pobeđuje. Mi ih s radošću čekamo – kaže ovaj dvadesetogodišnjak.
On jednom godišnje odlazi na tronedeljnu rehabilitaciju u banju, što mu, kako kaže, znači.
– Idem i u plivački klub, a jednom godišnje se održava i republičko šahovsko prvenstvo, gde učestvuje dosta osoba koje imaju razne vrste distrofije i u tome volim da učestvujem – objašnjava Vuk Đorđević.
On je samo jedan od 200 dečaka za koje se zna da boluju od Dišenove mišićne distrofije, a samo za njih 13 postoji terapija koja poboljšava život – naglašeno je juče u Beogradu povodom obeležavanja Svetskog dana ove bolesti.
Deca sa ovim oboljenjem se po rođenju sasvim normalno razvijaju, a prvi simptomi se javljaju između treće i pete godine, kao posledica propadanja mišića. Uzrok je nasledna greška na genu koji proizvodi distrofin, a koji se nalazi na iks hromozomu. Činjenica da postoji „greška” na iks hromozomu znači da se bolest pojavljuje praktično samo kod dečaka, koji pokazuju prve simptome najčešće do pete godine. Karakteristika bolesti je ubrzano i nepovratno propadanje mišića. Podaci pokazuju da se Dišenova mišićna distrofija javlja kod jednog od 3.500 muške novorođenčadi. Bez obzira na to, tačan broj obolelih u Srbiji nije poznat.
– Nažalost, mi ne znamo tačan broj obolelih, jer nemamo registar. Međutim, u saradnji s Klinikom za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu radimo na tome i uskoro ćemo imati tačne podatke. Pored toga, sarađujemo s domaćim stručnjacima na razvoju genske terapije i terapije matičnim ćelijama i nadamo se da će i u Srbiji uskoro moći da se izvode kliničke studije za ove terapije – kaže Goran Vasović, predsednik Udruženja pacijenata Dišenove mišićne distrofije.
Oboleli se suočavaju s ubrzanim propadanjem mišića. Već sa 12 godina moraju da koriste kolica, a mnogi od njih ne dožive 20. rođendan. Pošto je propadanje mišića nepovratno, svaki dan u njihovim životima je veoma važan kako bi se pravovremeno obezbedio najviši standard lečenja i time produžio život.
– U ovom trenutku mnogobrojne kliničke studije su u toku, nekoliko lekova je registrovano, s različitim mehanizmima delovanja – od usporavanja zamene mišićnog tkiva vezivnim i masnim tkivom, preko korekcije očitavanja genetičkog zapisa do genske terapije. Cilj ovih terapija je za sada usporenje bolesti – objašnjava prof. dr Vedrana Milić Rašić, dečji neurolog.
Željko Popadić, zamenik direktora Sektora za lekove i farmakoekonomiju RFZO-a, istakao je da ovi pacijenti nisu sami i da je trenutno na terapiji oko 460 pacijenata obolelih od različitih vrsta retkih bolesti. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja docent dr Predrag Sazdanović je najavio povećanje sredstava u budžetu za retke bolesti.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


