Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Preminuo Žan- Lik Godar

Preminuo Žan- Lik Godar
(EPA-EFE/JEAN-CHRISTOPHE BOTT)

PARIZ- Francusko-švajcarski filmski režiser i jedan od začetnika i najznačajnijih predstavnika francuskog Novog talasa Žan-Lik Godar preminuo je u 92. godini, javlja francuski list „Liberasjon” pozivajući se na ljude bliske Godaru, prenosi Tanjug.

Godar je bio jedan od najpriznatijih svetskih reditelja, poznat po filmovima „Do poslednjeg daha” i „Prezir”, koji su pomerili granice kinematografije i inspirisali reditelje ikonoklazama decenijama nakon vrhunca koji je Godar postigao 1960-ih godina, prenosi Rojters.

Usledili su filmovi: „Mali vojnik (1963), „Prezir” (1963), Neobična banda” (1964), „Alfavil (1965), „Ludi Pjero” (1965).

Godar aktivno učestvuje u protestima maja ’68, a film postaje njegovo oružje u borbi protiv sistema: „Kineskinja” (1967), Week-End (1967).

Tokom sedamdesetih godina Godar se okreće eksperimentalnom filmu, osamdesetih pravi filmove za široku publiku, sa velikim filmskim zvezdama. Od devedesetih se vraća eksperimentalnom filmu, koji ga i dalje okupira: „Zbogom jeziku” (2014), „Knjiga slika (2018).

Žan-Lik Godar rođen je u Parizu 1930. godine u imućnoj porodici švajcarskog psihijatra Pola Godara i Francuskinje Odile Mono, ćerke bogatog bankara.

Rano školovanje pohađao je u Švajcarskoj, a studije antropologije je upisao na Sorboni. Ipak, na nastavu nije išao, a razlog za to je bio priključivanje grupi mladih filmskih kritičara, sa kojima je pokrenuo Novi talas francuskog filma.

Sa tada mladim Fransoa Trifoom, Klodom Šabrolom, Žakom Rivetom i drugim vršnjacima počeo je da piše filmske časopise i stvara novi filmski pravac.

Godar je stekao reputaciju militantnog intelektualca, veoma oštrog jezika i pera, bio je veoma ideološki opredeljen, često i zadrt u svojim uverenjima, prenosi RTS.

Bio je veliki kritičar Holivuda, a smatrali su ga najradikalnijim francuskim rediteljem 60-ih i 70-ih godina.

Njegovi filmovi bavili su se egzistencijalizmom, a bio je strastveni čitalac i pobornik marksističke filozofije.

Godarovo ime često se navodi u top-listama najuticajnijih reditelja u istoriji, a svojim delom inspirisao je mnoge režisere, poput Martina Skorsezea, Kventina Tarantina, Stivena Soderberga, Penbejkera, Roberta Altmana, Džima Džarmuša, Vong Kar-Vaija, Vima Vendersa, Bernarda Bertolučija i Pjera Paola Pazolinija.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

бг
medju nekoliko velikana koji su obelezili 20 vek...zbogom, zan lice!
Демос Кратеин
За Кански фестивал је још 1968. год. рекао да је буржоаски фестивал и инструмент пропаганде запада и тражио је да се укине. Осудио је обраћање, по његовим речима,лошег глумца и доброг комичара Зеленског на том фестивалу. Добио је Оскара али му САД нису издале визу па није ишао да је прими. Био је велики уметник.
Lale
Za najbolji strani film nikada nije dobio oskara. Dobio je samo pocasnog oskara za doprinos filmu. Sto se tice kanskog festivala rekao je to sto je rekao, ali je nastavio da salje svoje fimove na taj isti burzoaski festival.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.