Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Suprotstavljanje svetu

Suprotstavljanje svetu
KEN KNABB, Кратка историја СИ

Novi trobroj časopisa „Gradac” posvećen je jednom, donekle zaboravljenom, pokretu koji je izvršio presudan uticaj na čitavu generaciju mladih ljudi širom Evrope – Situacionističkoj internacionali. Časopis je priredio Aleksa Golijanin prema čijim je rečima, u periodu od 1952. do 1972. godine, ova grupa „nesuđenih umetnika, laičkih teoretičara i čistih propaliteta, razvila najlucidniju kritiku modernih oblika dominacije i otuđenja”. Situacionisti su najpoznatiji kao direktni inspiratori i učesnici pobune u maju 1968. godine.

Ključna ličnost Situacionističke internacionale, Gi Debor, rođen je 28. decembra 1931. godine. Čovek koji će, zajedno sa „saborcima”, inspirisati poslednju veliku pobunu u 20. veku, rođen je u Parizu, u porodici pogođenoj Velikom depresijom.

– Godine 1950, posle polaganja prijemnih ispita za Univerzitet, Debor prelazi iz Kana u Pariz, ali, ne upisuje nijedan fakultet. Vreme provodi u beskrajnim lutanjima, diskusijama i napijanju s delinkventima, odbeglim maloletnicama i drugim sumnjivim elementima s leve obale Sene, beleži Golijanin i prenosi Deborova sećanja: „Bila su to deca bez korena, pristigla iz svih delova Evrope. Mnogi nisu imali dom, roditelje, dokumenta. Živeli smo na ulicama i po kafeima, kao čopor divljih pasa. Uvek nam je uspevalo da nabavimo loše vino i hašiš iz Alžira. Delili smo sve.”

Iz takve „baze” formiran je letristički pokret, na čelu sa Isidorom Isuom, koji se oslanjao na nasleđe još jednog revolucionarnog umetničkog pokreta, dadaizma, a posle njega je formirana Situacionistička internacionala koja je privukla sledbenike iz čitave Evrope. Jedan od najvećih skandala, koji je organizovala letristička grupa, bio je upad na Uskršnju misu u Notr-Damu u Parizu, 9. aprila 1950. godine. Zatim je usledio antifilm Gija Debora, „Urlici u slavu De Sada”, koji je, između ostalog, uticao na stvaranje Situacionističke internacionale.

„Gradac”, u prevodu Alekse Golijanina i Miodraga Markovića, donosi niz tekstova iz časopisa „Potlač” i SI, koji su objavljivali manifeste i kritike modernog potrošačkog društva. Evo jednog citata iz teksta iz časopisa SI, iz juna 1960. godine:

– Ispraznost dokolice izvire iz ispraznosti života u savremenom društvu i ne može se ispuniti ničim što je iz takvog društva poteklo. Ta ispraznost se istovremeno manifestuje i biva skrivena celim kulturnim spektaklom... – piše u tekstu.

Za razumevanje Situacionističke internacionale, i njihovog ogromnog uticaja na događaje iz 1968. godine, čitaocima časopisa „Gradac” svakako će biti od koristi prevodi njihovih ključnih tekstova: „Beda studentskog života”, koji je izazvao čitavu salvu negodovanja, a zatim i odlomci iz dva kapitalna situacionistička dela „Društvo spektakla” Gija Debora i „Rasprava o svakodnevnom životu za dobro mlade generacije” Raula Vanegema, danskog filozofa i jednog od najistaknutijih članova Situacionističke internacionale. U uvodu svog dela, objašnjavajući termin „preživljavanja” kao moderni fenomen otuđenja i socijalne nepravde, Vanegem beleži i sledeće reči:

– Čovek preživljavanja je čovek ukorenjen u mašineriju hijerarhijske vlasti, uhvaćen u mrežu uslovljavanja, u haos represivnih tehnika, čiji poredak samo čeka na svoje isprogramirane eksperte da ga pažljivo isprogramiraju – beleži Vanegem.

U uvodu novog broja časopisa „Gradac” (izdavač Umetničko društvo „Gradac” iz Čačka) Golijanin navodi ključne reči koje su obeležile situacionističku kritiku društva – spektakl (moderno društvo), privid (slobode, zajednice, učešća, osobenosti), pasivnost, koji do današnjeg dana nisu izgubili na aktuelnosti. Časopis prikazuje i niz fotografija istaknutih situacionista, pored Debora i Vanegema, Ivana Čeglova, Mišel Bernštajn, Serža Berne, Žan-Mišela Menziona i drugih. Jedan od postulata SI, naveden u uvodu časopisa „Gradac”, verovatno najpreciznije opisuje delovanje ove čudne grupe: „Ovaj svet možemo shvatiti samo ako mu se suprotstavljamo. A to suprotstavljanje ne može biti ni pravo, niti realistično ako ne napada celinu”.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.