Interes "crta" gasovod

Srbija će dobiti paralelni pravac snabdevanja gasom samo ako se ruskom "Gaspromu" bude isplatilo da izgradi gasovod "Južni potok", kojim bi se snabdevao južni deo Evropske unije. Ako se zna da je godišnja potrošnja gasa u Srbiji svega 2,4 milijarde kubika, u Hrvatskoj oko tri milijarde, i da smo po potrošnji ovog energenta za "Gasprom" kap u moru, moglo bi se zaključiti da se Srbija baš i neće ogrejati gasom iz budućeg paralelnog pravca.
Jedino zbog čega bi "Gasprom" mogao da se predomisli, i ipak položi cevi preko Srbije, jeste mogućnost da dobije i podzemno skladište gasa "Banatski Dvor" kapaciteta oko 800 miliona kubika. U njegovom okruženju se, naime, nalaze još četiri ispražnjena ležišta gasa, a njihovim povezivanjem sa "Banatskim Dvorom" dobilo bi se podzemno skladište gasa od evropskog značaja.

Reč je o ispražnjenim ležištima u Žitištu kapaciteta 400 miliona kubika, kao i poljima Begejci jedan, dva i tri, u koja se može utisnuti od 180 do 350 miliona kubnih metara gasa. Dok ležište "Tilva" za koje je svojevremeno moskovski institut radio analize, kao i "Itebej", "Međa tri" i "Mokrin", mogu biti posebna skladišta gasa, čime bi se u potpunosti pokrile potrebe za snabdevanjem ovim ekološkim energentom.

Gradnjom "Južnog potoka", Rusija bi gasom snabdevala Italiju, delove Francuske i Austrije. Sada "Gasprom" ima potpisan sporazum sa italijanskim "Enijem" da dovuče cev do bugarske obale Crnog mora, kao i Memorandum o razumevanju sa Srbijom koji nije obavezujući, iako se prilikom potpisivanja decembra prošle godine tvrdilo da jeste i da je stvar oko gradnje gotova.

Gasovod može ići preko Bugarske, Srbije, Hrvatske, ili Mađarske, ka Austriji, ili preko Rumunije i Mađarske ka Austriji. Ukoliko bude prelazio Rumuniju, morao bi da ide preko Karpata, što bi u velikoj meri povećalo troškove gradnje, dok bi se prelaskom preko Srbije uštedelo, jer bi cevi išle kroz dolinu reka do Vojvodine.

Međutim, ako se uz sve ovo ipak zna da je godišnja potrošnja gasa u Mađarskoj oko 12 milijardi kubika, dakle skoro šest puta veća nego u Srbiji, Austriji oko devet milijardi, Bugarskoj šest, Rumuniji čak 17,2 milijardi kubika, "Gasprom" nema mnogo o čemu da razmišlja. Računica je jasna. Pri tom se pravcem Bugarska-Rumunija-Mađarska-Austrija izlazi na sabirnu stanicu, gde stižu najveće količine gasa, a odakle polazi i pet drugih gasovoda.

Istovremeno je Bugarska jedna od najvećih tranzitnih zemalja za gas za Tursku, Makedoniju i Grčku, preko koje godišnje pređe oko 15,5 milijardi kubika ovog energenta.

Da bi se Srbija uskoro našla na mapi prioriteta i velikih energetskih igrača poput "Gasproma", neophodno je da se proširi mreža gasovoda i znatnije poveća potrošnja ovog goriva. Energetskom strategijom je predviđeno da do 2015. godine u Srbiji bude gasifikovano oko 400.000 domaćinstava, danas ih je tek 150.000. Istovremeno je planirano da se do 2010. godine u Srbiji poveća potrošnja gasa za oko 30 procenata.