Odlazak beogradskog Italijana
Vest iz Rima da je doajen italijanske mode Renato Balestra preminuo u svom domu, u večnom gradu u 99. godini, saopštile su javnosti prekjuče njegove kćerke Fabiana i Federika, zajedno sa unukom Sofijom, koja će ubuduće voditi modni brend.
Nama će Balestra ostati u sećanju kao naš, beogradski Italijan.
– Nisam se oprobao u mnogim stvarima. Na primer, nisam se popeo na Everest. Što se ostalog tiče, sve što sam manje ili više želeo uradio sam... Ponovo sam se približio muzici o kojoj sam sanjao, jer sam želeo da budem pijanista. Rad na dizajnu za operu je reinterpretiranje mode. Radio sam na televiziji, bio sam pomalo i glumac. Radio sam mnoge stvari... svakako uvek na umetničkom polju, jer na njemu pokušavam da izrazim sopstveni način mišljenja i osećanja – rekao je u poslednjem intervjuu za „Politiku” Renato Balestra, dizajner i „modni slikar”, kako su ga mnogi nazivali.
Srbiji je teških devedesetih godina prošlog veka, čuvena plava boja Renata Balestre unosila optimizam i nadu, onda kada nad našim nebom, zbog sankcija, nisu leteli putnički avioni, ali jesu bombarderi. Ovaj veliki umetnik, koji je dizajnirao kreacije za kraljice, princeze, prve dame i glumačke legende Avu Gardner, Đinu Lolobriđidu, Sofiju Loren, Kendis Bergen, rado je dolazio u Srbiju, poklanjao nam je pažnju, darovao svoj talenat, ali i novčana sredstva putem humanitarnih akcija. Rođen u Trstu 1924. slušao je od malih nogu u tom pograničnom gradu, pored italijanskog, i srpski i hrvatski, sa dalmatinskim akcentom, jer je i njegova majka bila iz tih krajeva i kod nas se osećao kao kod kuće.
Balestra je odrastao u porodici arhitekata i inženjera, a prvi modni atelje otvorio je 1959. godine u Rimu. Poznat je po kombinovanju tkanina, sa providnim materijalima, raznobojnim vezovima i šik kreacijama i sa posebnim spektrom boja, naročito – Balestra plavom.
Rosinijeva opera „Pepeljuga”, u režiji Jagoša Markovića, i sa Balestrinim kostimima postavljena je 1998. na sceni prestoničkog Narodnog pozorišta, a ubrzo je postala šampion u istoriji Beogradske opere po broju izvedenih predstava i prodatih karata. Urađena je atraktivno, zahvaljujući i Italijanskom kulturnom centru, koji je doveo Renata Balestru da kreira kostime. Bila su to teška vremena, pred bombardovanje, a predstava se kao matine kasnije igrala i između dve uzbune za vazdušni napad, pred punom salom. Publika je uživala u bajci, u kojoj devojka iz pepela postaje princeza, u božanstvenoj Balestrinoj balskoj haljini. Već u februaru 1999. italijanski kreator dobija kod nas, za ovu predstavu, nagradu „Davidof” i tada je došao lično da je primi za pozorišni događaj sezone, a novčani iznos priznanja je poklonio mladim talentima našeg nacionalnog teatra.
Tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine javno je izrazio svoje negodovanje. U martu 2013. održao je u Skupštini grada Beograda humanitarnu modnu reviju za pomoć prihvatilištu dece bez roditeljskog staranja, gde je prikazao najnoviju kolekciju, kojom je zatvorio Nedelju visoke mode u Rimu. Potom je dve godine kasnije održao reviju, gde je prikazao retrospektivu svog kreatorskog rada. U novembru 2016. predstavlja nam reviju novih modela, a događaj je humanitarnog karaktera, u cilju prikupljanja novca za kupovinu koncertnog klavira za Kolarčevu zadužbinu, u kojoj je učestvovala, kao i u mnogim drugim akcijama, agencija „Fabrika”. Posle dve decenije, tačnije 2018. obnovljena je opera „Pepeljuga”, sa istim kostimima, a pred premijernu obnovu Balestra je predstavio novu kolekciju „Prinčipesa” u NP.
Na premijeri baleta „Labudovo jezero”, 2. juna 2019, Balestra je osmislio ne samo raskošne i maštovite kostime, već i scenografska rešenja u Narodnom pozorištu u Beogradu. Pamtimo da se posle premijere zajedno sa svim akterima na sceni poklonio našoj publici. Tada je za „Politiku” rekao:
– Angažman na pripremama baleta „Labudovo jezero” u Narodnom pozorištu bio je za mene izazov jer sam prvi put osim kostima dizajnirao i scenografiju! Vaš teatar je to želeo, tražili su da iza svega stoji moj potpis i ja sam se bacio u tu avanturu koja je bila vrlo lepa. Vaše nacionalno pozorište ima krojačnicu i osoblje koje je veoma, veoma dobro. Oduševilo me je to što su za kratko vreme uspeli vrlo tačno da interpretiraju moje crteže. I opera „Pepeljuga” je doživela uspeh. Vaš grad za mene predstavlja neku vrstu povratka kući. Ovde sam naišao na takvu simpatiju i ljubaznost, kao odgovor na moju naklonost koju osećam prema Beogradu.
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.