Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Preminuo prvi čovek koji je skočio s ivice svemira

Preminuo prvi čovek koji je skočio s ivice svemira
Китинџер (лево) допринео је много у Баумгартнеровом (десно) скоку (EPA/HERBERT NEUBAUER)

Poznati padobranac Džozef Kitindžer, koji je 52 godine držao rekord u najdužem skoku padobranom, preminuo je u petak od raka pluća, saznaje „Gardijan”.

Kitindžer (94), u okviru projekta „Ekselsior”, skočio je padobranom s približno 31 km nadmorske visine 1960. godine oborivši sopstveni rekord koji je postavio godinu dana ranije. Skok je trajao skoro 14 minuta, a maksimalna brzina mu je bila 988 kilometara na čas. Sledeći koji je skočio s ivice svemira bio je Feliks Baumgartner 2012. godine, a upravo je Džo Kitindžer bio jedan od članova tima, kao službenik za komunikaciju između Baumgartnerove kapsule i centrale.

„Poređenje moje opreme s onim što ima Feliks (Baumgartner) jeste kao upoređivanje ’modela t’ (Fordov automobil iz 1927) s ’ferarijem’ iz 2020”, slikovito je uporedio Kitindžer odela u kojima je skakano.

Pre padobranske karijere koja ga je proslavila, bio je kapetan i pilot vazduhoplovnih snaga Sjedinjenih Država. On se priključio projektu „Ekselsior” koji je pokrenut zbog usavršavanje dizajna sistema za katapultiranje vojnih pilota koji lete u misijama na velikim visinama. Tokom tog projekta, Džozef Kitindžer je za 10 meseci skočio tri puta od toga dva (prvi i treći) bila su s ivice svemira.

Noseći posebno odelo i opremu koja je težila 27 kilograma, on umalo nije umro tokom prvog skoka, s 23 km, jer mu se stabilizacioni (pomoćni) padobran otvorio prerano, obmotavši mu se oko vrata i nateravši ga da se okreće brzinom od 120 obrtaja u minuti usled čega je izgubio svest. Život mu je spasao glavni padobran koji se automatski otvorio na visini od tri kilometra. Zato su u organizatori odlučili da drugi skok bude nešto kraći, dok je onaj poslednji postavio rekord koji više od pola stoleća neće biti oboren.

Posle legendarnih skokova, Crveni, kako su ga zvali, vratio se služenju u vazduhoplovstvu. Bio je pilot tokom Rata u Vijetnamu tokom kog je bio oboren, provevši u hanojskom logoru za ratne zarobljenike skoro godinu dana. On je izjavio da je bio podvrgnut mučenju tokom zarobljeništva.

Posle završetka vojničke karijere povlači se u floridski grad Orlando u kome postaje lokalna ikona. Jedan park blizu središta grada, na obali jezera Anderhil, nosi njegovo ime.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.