Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nadežda Petrović, Dimitrijeva i Milevina kćer

Izložba u susret obeležavanju 150 godina od rođenja velike slikarke
Nadežda Petrović, Dimitrijeva i Milevina kćer
„Воденица”, 1901. Надежда Петровић (Википедија)

„Šta sam mogla drugo da postanem ja, Nadežda Petrović, Dimitrijeva i Milevina kćer, do srpska slikarka, kad umesto prve fotografije iz najranijeg detinjstva imam crtež”, reči su naše velike umetnice Nadežde Petrović, koje se mogu naći u katalogu aktuelne izložbe njenih radova – oni se do 26. januara 2023. mogu videti u Galeriji RTS-a.

U susret obeležavanju 150 godina od njenog rođenja, postavka se organizuje u saradnji s Umetničkom galerijom „Nadežda Petrović” iz Čačka, deo slika pozajmljen je iz Narodnog muzeja u Beogradu, a deo slika kao i ideja postavke baština je galerije iz Čačka.

Predstavljena dela okvirno ilustruju umetnički opus jedne od najpoznatijih srpskih slikarki. Kroz njih su zastupljena dva perioda Nadeždinog slikarstva: Minhenski period i njegova prva faza, Srbijanski period i njegova prva faza i treća, koloristička faza, kao i dokumentarna priča o njenom životu i stvaralaštvu.

Nadežda Petrović je rođena u Čačku, 11. oktobra 1873, gde su njeni roditelji bili na učiteljskoj službi. Zbog očevog posla i daljeg školovanja dece porodica se vratila u porodičnu kuću u Beogradu (1884). Nakon završetka Više ženske škole Nadežda postaje učiteljica crtanja uz uporedo pohađanje časova slikanja kod Đorđa Krstića i Kirila Kutlika. Krstić je bio taj koji je ohrabrio da ode na umetničke studije u Minhen. Uticaj likovnih pedagoga Antona Ažbea i Juliusa Ekstera, kao i umetničke klime zatečene u Minhenu (1898–1902), profilisali su njen slikarski put, pre svega otvorenost ka nemačkom ekspresionizmu, tako da i nakon povratka u Srbiju pasionirano slika u maniru energičnog ekspresioniste.

Radila je u školi, pisala o izložbama, događanjima u kulturi, politici, nastojeći da i na taj način doprinese napretku društva u celini. Njen društveni aktivizam počinje učešćem u osnivanju humanitarne organizacije Kolo srpskih sestara (1903) i nošenjem pomoći u krajeve neoslobođene od otomanske okupacije. Istovremeno, kreće i u velike poslove oko organizovanja Prve jugoslovenske umetničke izložbe (1904) i osnivanja prve likovne kolonije na Balkanu u Sićevu (1905). To je period njenog najplodnijeg stvaralaštva koji je iznedrio antologijska dela nastala direktno u prirodi – „Žetva”, Resnik,Prizrenka (Ciganka), Žena sa crvenim šalom,Kaluđer, Čobanin, Autoportret, Dereglije na Savi... Puna entuzijazma odlazi na studijski boravak u Pariz (1910), posećuje muzeje, salone i ateljee, izlaže na Salonu. Želju da svoj umetnički život veže za Pariz raspršile su porodične tragedije i nastupajući ratovi. Tokom balkanskih i Prvog svetskog rata (1912–1915) Nadežda Petrović je dobrovoljna bolničarka. Negujući ranjenike, slikajući ruševine, oficire, šator vojne bolnice i brinući o obolelima od tifusa i sama obolevši umrla je 3. aprila 1915. godine u Vojnoj bolnici u Valjevu.

Autorke postavke u Galeriji RTS-a su istoričarke umetnosti Mirjana Racković i Dragana Božović, muzejske savetnice Umetničke galerije „Nadežda Petrović”. Jedna od njih, Mirjana Racković, zapisala je u kataloškom tekstu: „Iz perspektive savremenog doba Nadeždin radikalizam u posmatranju i shvatanju slike, kao i njen društveni aktivizam, toliko su izazovni da neprestano daju nove osvrte i studije, nove načine i aspekte čitanja avangardnog vizuelnog izraza i tematski angažovanog pristupa, potvrđujući utvrđenu poziciju njenog slikarstva kao graničnog između starih i novih shvatanja.”

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Саша
Морам да погледам изложбу велике Надежде.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.