Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Skijališta u Evropi u minusu zbog temperature u plusu

Skijališta u Evropi u minusu zbog temperature u plusu
EPA-EFE/LAURENT GILLIERON

Evropa je u januar zakoračila sa temperaturnim rekordima koji stvaraju velike probleme ski-centrima.

Mnoga skijališta u Francuskoj i Švajcarskoj morala su da zaustave svoje mašine nedugo nakon početka sezone, jer su ostali bez snega, a visoke temperature sprečile su ih da upotrebe veštački sneg.

Sedam evropskih zemalja zabeležilo je rekordne temperature tokom novogodišnjih praznika, dok je u Francuskoj zbog nedostatka snega zatvorena skoro polovina skijališta, uključujući najmanje deset u francuskim Pirinejima i desetine u regionu Izer u francuskim Alpima.

Temperatura vazduha u Francuskoj na kraju godine bila je najviša u poslednjih 25 godina.

U skijalištu Šamoni topovi za veštački sneg isključeni su jer imaju problema sa nedostatkom vode.

U švajcarskom Adelbodenu su se do poslednjeg borili da pripreme stazu za meč Svetskog kupa, iako se skijalište nalazi na nadmorskoj visini od 2.000 metara. Cela staza pripremljena je isključivo sa veštačkim snegom.

Švajcarski Spligen-Tambo, koje se nalazi na 1.480 metara nadmorske visine, saopštio je da će biti "zatvoren do daljeg".

U Švajcarskoj su neka odmarališta čak otvorila biciklističke rute i nisu se potrudila da urede ski-staze.

Na skijalištima oko Salcburga u Austriji u novu skijašku sezonu ušli su sa velikim izgledima, jer je prva veća količina snega pala krajem novembra, ali su mnogi morali da zaustave žičare krajem decembra.

Stručnjaci za klimu već nekoliko godina upozoravaju da skijališta koja se nalaze ispod 1.000 metara nadmorske visine više neće moći dugoročno da rade zbog zagrevanja atmosfere.

Nova studija Univerziteta u Bazelu pokazuje da će odmarališta na većoj visini morati sve više da se oslanjaju na veštački snijeg da bi preživela, povećavajući potrošnju vode i do 80 odsto, prenosi Bi-Bi-Si.

Istovremeno, temperatura vazduha takođe mora biti dovoljno niska za veštački snijeg.

Studija predviđa i naglo povećanje troškova skijanja, jer turistički centri prelaze na sve skuplje i veštačke načine održavanja svojih staza.

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Bane Kan
Nista cudno. Pa zamislite samo koliko je bombi ekspldiralo u Ukrajini, kolika je to to ogromna energija. Gadjaju se skladista municije. I nije slucajno Evropa najtoplija jer je blizu rata. Moze li neko da proracunakoja je to kolicina energije, prosek verovatno 500 bombi dnevno puta 300 dana, 150000 bombi, ma i vise.
Сармагедон
Загађење над Украјином је од почетка рата у наглом паду, зато што је стала тешка индустрија. Експлозије ракета испуштају минималну количину загађивача. Једино ако погоде складиште горива онда је повећана емисија, али то кратко траје. Високе пећи у Мариупољу су пре рата радиле даноноћно. Тога више нема, а нема ни земљорадње ни сточарства. Топлије зиме су редовна појава у задњих 50 година и то нема везе са ратом.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.