Šareni i kićeni hoteli i gradske kuće
Jedan grad, pet građevina, bezbroj priča – slogan je pod kojim su u Turističkoj organizaciji Srbije nedavno predstavljene dvojezične brošure o najistaknutijim građevinama secesije u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, gradovima u kojima je ovaj stil gradnje najprisutniji.
Pre toga, u Novom Sadu prošle godine održana je i izložba „(Ne)obično lice secesije” s ciljem da se istakne dekorativnost secesijskog umetničkog i graditeljskog pokreta i umešnost stvaralaca u unošenju novina u arhitektonskoj obradi fasada i enterijera.
Da se sačuvaju od rušenja
– Brošure i izložba deo su međunarodnog projekta „Ar nuvo 2” (Art Nouveau 2) posvećenog jačanju kulturnog identiteta zemalja Dunavske regije, zasnovanog na zajedničkom nasleđu secesije. Zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije je projektni, a Ministarstvo kulture i informisanja pridruženi partner – kaže u ime Zavoda za zaštitu spomenika kulture istoričar umetnosti Vladimir Džamić.
Direktorka „Artis centra” Tamara Ognjević napominje da je cilj izložbe bio i da pokažu da Subotica, Novi Sad i Beograd imaju značajno arhitektonsko nasleđe koje pripada ovom pokretu, a zaslužuje veću pažnju nego što je ima. Projekat ima cilj da se spreči i zaustavi uništavanje građevina i ukrasa secesije, kao što je srušeno delo Jovana Ilkića u Resavskoj ulici u Beogradu, dodaje.
– Iako svaki od gradova pokazuje osobenosti u prikazivanju ovog pravca – uticaj nemačke secesije u novosadskoj, mađarske u subotičkoj i narodnih elemenata u beogradskoj – sve ih povezuje secesijsko nasleđe koje čini bitan činilac njihovih urbanih istorijskih centara – kaže.
Ako se zainteresujete za ar nuvo u Srbiji, naći ćete ovaj stil i u Čačku (hotel „Beograd” iz 1900. godine) i u drugim gradovima kroz koje su polazili prvi vozovi, iako je on karakterističniji za severne krajeve.
Poslastičarnice za novo doba
– Najzanimljivije je što sam stil otkriva navike života tog vremena. Kao što su bankari bili najvažniji za gradnju ovih dekorativnih građevina, tako su i poslastičarnice tog doba igrale posebnu ulogu u društvu koje se doseljavalo u gradove, jer je jedino u njih žena mogla da uđe i sedne sama, a da ne bude etiketirana, što bi se dogodilo kad bi sama sedela u restoranu – kaže Tamara Ognjević najavljujući studiju o poslastičarnici iz doba „novog stila”.
Kako navodi za „Magazin”, poslastičarnica iz doba secesije je naučni projekat u začetku, a istraživanje i predstavljanje ove retkosti trajaće narednih pet godina u pet zemalja podunavske regije. Istraživači, dodaje, željno iščekuju kakve će sve priče podaci o istoriji poslastičarnice još „iznedriti”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


